« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
U utorak 17. ožujka Dan je bez zvona i ocjena, stavili smo maske i predstavili se, a tijekom velikog odmora i zaplesali i u I. turnusu i u II. turnusu.
Fašnik pada u vrijeme prestanka zime - u proljeće u doba kad raste sunce i dan postaje sve duži. Tada počinje buđenje prirode i rađanje novog života na zemlji. U to vrijeme zle sile imaju najveću moć i zato ih treba otjerati.►
Maškare imaju taj zadatak da prerušene i maskirane bukom i galamom otjeraju zle sile od ljudi, stoke i prirode i na taj način osiguraju bolju plodnost zemlje. O tome nam govori i uzrečica iz Turopolja: Če mačkare bol tancaju, bu bol debela repa zrasla.
Fašnik je, maskenbal, maškare, poklade, mesopust, karneval...
POVIJEST POKLADA
Karnevalska tradicija korijene pronalazi u kršćanstvu. U IX. stoljeću u vrijeme Grgura Velikog, propisana je crkvena mjera koja predviđa da se u ponedjeljak i utorak, uoči Čiste srijede ili Pepelnice, posti. Nedjelja koja je prethodila Pepelnici nazvana je na latinskom domenica carnis privii ili bezmesna nedjelja. Narod ju je pojednostavljeno nazvao karneval ili, u prijevodu, mesopust, bezmesje.
Nakon nekoliko stoljeća, negdje oko XV. vijeka, post je u najširim krugovima zamijenjen suprotnim običajima: jakom hranom, zabavom, pićem i maskiranjem pod kojim je sve dopušteno. Tako su nastala karnevalska veselja ili poklade. Riječ poklade dolazi od riječi klasti ili maskirati, prerušavati se, a naziv fašnik dolazi od naziva za pokladni utorak koji su u starom Zagrebu nazivali «fašenk».
Dubravko Grakalić
MAŠKARE SA ŠLAROM
U Turopolju i Posavini održavale su se fašničke povorke i zabave već od davnina. U prošlosti, u mačkare su išli samo muškarci koji su predstavljali muške i ženske likove. Kasnije su u mačkare išle i žene, najčešće preobučene u muškarce. Mačkare su ranije bojale lice i preko njega stavljale prozirni til zvan "šlar". Rijeđe se činila maska od tvrdog papira zvana "lafra" i obojena. Mačkare su u povorci prolazile selom, a vrlo često su znale navratiti u Veliku Goricu. Dvije mačkare su obično sakupljale jaja i druge darove po kućama. Negdje je i cijela grupa, ako je bila manja, ulazila u kuću, gdje bi malo tancali (plesali) i pjevali fašničke pjesme i pričali razne šale nastojaći promijeniti glas kako ih ukućani ne bi prepoznali. Među ostalima su pjevali pjesmu:
Fašnik se je oženil,
Pepelnicu zaručil,
Fašnik mladoženja,
Gazda mili,
Mi bi vina pili,
Gazdarice, nosi gibanice.
Ukućani bi ih ponudili pićem ili krafnama (pokladnicama koje u Donjoj Lomnici zovu od starine "buftli") ili gibanicom. Nisu zalazile samo u one domove gdje je u kući žalost za pokojnikom ili se na krevetu nalazio teški bolesnik.
Višnja Huzjak