« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Vučedolska golubica simbol je grada Vukovara, a potječe iz bakrenog doba i svjedoči o životu Ilira i Kelta.
Prve vinograde u okolici Vukovara zasadili su još stari Rimljani.
Vukovar je također poznat i kao barokni grad čiji su zaštitnici sv. Filip i Jakov. ►
Poznate osobe iz Vukovara su: Lavoslav Ružička – kemičar i nobelovac, te mnogi pisci: Nikola Andrić, Pavao Pavličić, Ivana Šimić Bodružić i, naravno, Siniša Glavašević – ratni izvjestitelj, književnik i stradalnik Vukovara.
Lavoslav Ružička Nikola Andrić Pavao Pavičić
Ivana Simić Bodružić Siniša Glavašević
Vukovar je prosvjetno, gospodarsko i kulturno središte Vukovarsko-srijemske županije kao i najveća riječna luka na Dunavu. Također je kroz svoju dugu povijest poznat po svojoj etničkoj i vjerskoj raznolikosti i suživotu.
Nakon što su u ljeto 1991. JNA i srpske paravojne postrojbe okupirale Baranju, započele su vojni napad na Osijek, Vinkovce i Vukovar. Grad Vukovar je danonoćno izlagan granatiranjima, u kojima su razrušene ili oštećene gotovo sve građevine, tako da se život stanovnika odvijao u podrumima. Nisu pošteđeni ni vjerski, kulturni, povijesni spomenici, gospodarski i stambeni objekti, čak niti bolnica.
Grad se našao u potpunom okruženju više od 50 tisuća dobro naoružanih vojnika JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Nasuprot tome, snage hrvatskih branitelja s oružjem u samom gradu bile su neusporedivo slabije, bez značajnije podrške topništva i bez ratnog zrakoplovstva. Procjenjuje se da je Vukovar branilo oko 2 tisuće pripadnika policije, Zbora narodne garde, HOS-a i dragovoljaca iz drugih dijelova Hrvatske, BiH i dijaspore. Uz Hrvate, među vukovarskim braniteljima bili su i pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj: Srbi, Mađari, Rusini, Slovaci i drugi.
Bitka za Vukovar trajala je od 25. kolovoza do 18. studenog 1991. godine, kada je znatno nadmoćniji napadač okupirao središte grada, a zatim i Borovo Naselje. Dio branitelja uspio je u probojima u skupinama izaći iz grada prije njegova pada, a dio je zarobljen. S okupacijom grada uslijedila su masovna smaknuća civila i hrvatskih branitelja, te pljačka i progon stanovnika.
Zbog neočekivanog otpora znatno nadmoćnijem neprijatelju, te zbog strahovitog razaranja, Vukovar je postao simbolom hrvatskog otpora srpskoj agresiji u Domovinskom ratu, a njegovi stanovnici i branitelji, primjer požrtvovnosti i hrabrosti.
Iako su najeminentniji vojni analitičari predviđali da će obrana Vukovara izdržati najviše tri dana, obzirom na brojne snage i naoružanje JNA, Vukovar je izdržao čak tri mjeseca, točnije 87 dana.
Armija JNA i paravojne formacije zadržane su mnogo više nego su to očekivali, grad je gotovo sravnjen sa zemljom, a nisu poštivane međunarodne konvencije i počinjena su mnoga zvjerstva. Tako je to postala Pirova pobjeda JNA nad stanovnicima i braniteljima Vukovara.
Smatra se da je poginulo oko 550 branitelja i 1700 civila, no do danas se ne zna točan broj poginulih jer još mnoga tijela nisu pronađena.
Oko 8000 Vukovaraca odvedeno je u srpske logore, sudbina njih oko 800 se još ne zna. Vukovarci još traže voljene osobe.
Zato na Dan sjećanja na Vukovar, 18. studenoga svake godine palimo svijeće u znak zahvalnosti gradu–heroju i u znak pijeteta svim žrtvama.
Zapalite i vi svijeću u vašim srcima.