Osnovna škola Jurja Habdelića Velika Gorica

Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od naših početaka. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli, najnježnije nijanse svojih emocija i sl.

Svjestan njegove važnosti, UNESCO je 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, želeći nas podsjetiti na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na globalnoj razini.►

Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima širom svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se na taj način gubi u nepovrat. Danas na svijetu postoji više od 7000 živućih jezika, a prema istraživanjima UNICEF-a polovici od tih jezika prijeti izumiranje što možete vidjeti i na karti.

Važnost toga Dana potvrđena je 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini UNESCO-a. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše: … svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskom jeziku… Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.

S uvjerenjem da kulturne i jezične raznolikosti pridonose miru, toleranciji i poštivanju drugih kultura, odnosno održivom društvu, UNESCO podsjeća da je temelj višejezičnog obrazovanja upravo kvalitetno obrazovanje na materinskom jeziku koje podupire učenje, opismenjavanje i usvajanje dodatnih jezika.

Tome u prilog govori podatak da će austrijska pokrajina Štajerska od akademske godine 2024./25. uvesti hrvatski jezik kao samostalan predmet nastave materinskoga jezika u svoj redovni školski sustav, što je Institut za hrvatski jezik (IHJ) ocijenio kao veliki uspjeh hrvatske diplomacije i najbolja vijest koja je stigla nakon donošenja Zakona o hrvatskom jeziku.

Upravo s ciljem očuvanja hrvatskog jezika – temeljne sastavnice hrvatskog identiteta i kulture, na prijedlog Matice hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor usvojili su Zakon o hrvatskom jeziku kojim se prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o njemu.

Putem nacionalnoga programa Rođeni za čitanje Ministarstvo kulture i medija promiče svijest o važnosti čitanja što kod djece doprinosi snažnijem, vedrijem i bržem razvoju i korištenju jezika, a kod roditelja jača svijest o njegovoj ljepoti.