.jpg)
Povijest
Povijesni razvoj Josipdola
Prvi stanovnici Josipdola su Japodi. Japodi su bili Ilirsko pleme koje je živjelo na širem području središnje Hrvatske u bakrenom dobu prapovijesti. (3500. – 2200. prije Krista.) Josipdolsko područje prepuno je arheoloških nalazišta koja su djelomično znanstveno obrađena, a brojna čekaju da znanstvenici počnu s njihovim istraživanjem.
Najveći i najvažniji japodski grad nalazio se na brdu Viničica. O znanstvenom interesu za naše područje govori i veliki broj znanstvenih radova koji se bave arheološkim lokalitetima ovog prostora, a još uvijek aktivno nalazište je na Viničici, nekada japodskog grada Metuluma.
Rimljani su donijeli i nove običaje i vjerovanja. Legenda kaže da je rimski vojskovođa Oktavijan August zahvaljujući osvajanju Metuluma postao prvi rimski car August. Ovo područje je pretvoreno u rimsku provinciju Ilirik..
U 7.st. počinje doseljavanje Slavena i tu se nastanjuju Hrvati. Normalni tijek života na ovim prostorima poremetili su turski napadi sredinom 15. stoljeća kao i njihov daljnji pokušaj prodora prema Europi.
Sustav obrane od Osmanlija počeo se formirati još u doba kralja Matije Korvina i činio ga je sustav banovina, koje su trebale štititi Slavoniju i Ugarsku. Osmanlije su nesmetano i dalje provaljivali u Hrvatsku, a preko nje u zemlje pod austrijskom vlašću. Tako su Osmanlije, pustošeći Hrvatskom, 1493. uništili Modruš, a 1521. spalili velebnu crkvu u Oštarijama, čiji ostaci se nakon toga pretvaraju u utvrdu. Nakon prestanka osmanske opasnosti, na mjestu svetišta stare crkve sagrađena je današnja župna crkva - crkva u Oštarijama posvećena Blaženoj Djevici Mariji od Čudesa, jedan od najvrijednijih primjera gotičkog graditeljstva u Hrvatskoj.
Legenda kaže da kralj Josip II. daje nalog za gradnju nove ceste o državnom trošku, nakon što je pao s konja u Kapeli i nazvana je Jozefina (Josipova cesta). Mjesto dobiva naziv po caru Josipu II. današnje ime – Josipdol.
U vrijeme Napoleonskih ratova, početkom 19. stoljeća, ustrojene su Ilirske pokrajine od zemalja južno od rijeke Save, koje je Napoleon oduzeo Habsburškoj Monarhiji. Za njihovoga trajanja u Oštarijama je izgrađen kameni most nazvan po upravitelju Pokrajina maršalu Augustu Marnontu - Marmontovim mostom. Nekada je preko mosta išao i kolski i pješački promet, a danas je most isključivo pješački.
U razdoblju Prvog svjetskog rata (1914.-1918.) stanovnici Josipdola bore se u sklopu Austro-
Ugarske Monarhije. Potkraj rata i neposredno nakon rata pojavila se španjolska gripa i u ovim krajevima.
Na samom početku rata u promet je puštena prva dionica „ličke“ željezničke pruge od Ogulina do Plaškog, tako da je Josipdol dobio željezničku vezu s ostatkom Hrvatske.
Završetkom rata i raspadom Austro-Ugarske Monarhije, Hrvatska, pa tako i Josipdol, ulazi u novu, jugoslavensku državu. Tijekom Drugog svjetskog rata osnivaju se partizanski odredi koji često prekidaju željeznički promet na pruzi prema Plaškom. Za vrijeme NDH Josipdol se nalazi pod okupacijom Talijana i kasnije Nijemaca.
Prije Domovinskog rata grade se škola, hotel, benzinska postaja, zgrada sadašnje općine, dječji vrtić i asfaltiraju ceste do okolnih naselja.
U srpnju 1991. godine, Općina Josipdol napadnuta je od strane velikosprskog agresora. Pobunjeni Srbi iz Plaškog minobacačkim su granatama napali Josipdol.
Jedna granata upućena sa slunjskog poligona usmrtila je našeg sugrađanina, Ivicu Cindrića Pivu, prvu žrtvu Domovinskog rata na našem području. Srpske snage su odbačene i crta razgraničenja, postavljena tada, zadržala se od sve do kolovoza 1995. godine (Oluje).
1991. osnovana je prva dragovoljačka postrojba Hrvatske vojske, bataljun Zbora narodne garde Klek, koji je bio jezgra kasnije osnovane 143. ogulinske brigade.
Sve do Oluje u kolovozu 1995. Josipdol i Modruš bili su na crti bojišnice - zbog svog geografskog položaja imala specifičnu ulogu u Domovinskom ratu te dala veliki doprinos u oslobađanju okupiranih područja Republike Hrvatske. Od iznimne važnosti – bila glavna poveznica sjevera i juga Hrvatske jer je tom borbom spašen jug Hrvatske.
Ispred škole se nalazi spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata s područja Općine Josipdol - s isklesanim imenima i prezimenima 24 hrvatskih branitelja prema vremenu stradanja.
