Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik

Vjerujući u pomoć, snagu i zaštitu svetog arhanđela Šibenčani su njegov lik, koji simbolizira pobjedu i neustrašivost, upotrijebili u svoj grb i pečat. Time su oni upozoravali na borbenost i moć gradske općine, koja će se po primjeru svog zaštitnika boriti za očuvanje svojih prava i uvijek pobjeđivati.

I na području cijele Šibenske biskupije slavio se i štovao kroz stoljeća Sv. Mihovil. Njemu u čast podigle su se crkve u Murteru, Raslini, Kijevu, Mitlu, Vršinama kod Dubrave, Pokrovniku, Oklaju i Lišanima.

Sv. Mihovil najpopularniji je nebeski arhanđel. Njegovo ime na hebrejskom znači " Tko je kao Bog ". U Zapadnoj crkvi štuje se od 6. stoljeća, od vremena njegovog prikazanja na Monte Garganu u Apuliji. Blagdan mu se slavi 8. svibnja i 29. rujna, a Šibenik ga svetkuje 29. rujna, kada se slavi i Dan grada.

U Ivanovoj apokalipsi opisuje se njegova borba sa zmajem, kojeg pobjeđuje. U židovskoj predaji spominje se svečeva borba s đavlom za Mojsijevo tijelo. Boreći se sa sotonom Sv. Mihovil bdije nad ljudskim rodom želeći ga osloboditi sotone i grijeha. Kršćanska ikonografija prikazuje ga kao ratnika s velikim raširenim krilima. kako gazi i ubiva zmaja ili sotonu. U rukama nosi uobičajene atribute, koplje, mač, vagu ili zemaljsku kuglu.

Blagdan Sv. Mihovila stoljećima se proslavljao na najsvečaniji način u Šibeniku. Mnogi važni događaji za grad vezivali su se upravo za dan njegova zaštitnika. U ispravi iz 1252. godine kojom Šibenčani priznaju jurisdikciju trogirskog biskupa, spominje se da vjernici na blagdan Sv. Mihovila donose kruh, novac, svijeće i vino. Poznati šibenski humanistički pjesnik Juraj Šižgorić bilježi, da se toga dana održavaju molitve, plemstvo i obrtnici svecu u čast donose voštanice, a u skupštini se zboru Senata pridružuje i jedan pučanin.

Svake godine na dan nebeskog zaštitnika u mjesecu rujnu primao bi se po jedan plemić u gradsko vijeće, a bilo je uobičajeno da se iz zatvora pusti po jedan zatvorenik.
O svetkovanju blagdana Sv. Mihovila u Šibeniku govori i odluka Gradskog vijeća od 12. ožujka 1453. godine da se na određene blagdane, među koje i spada blagdan Sv. Mihovila ne može trgovati u gradu, tvrđavi i distriktu osim sa sitnim stvarima potrebnim za prehranu.

Statutom je predviđena vrlo stroga kazna za krivotvorenjem pečata s likom Sv. Mihovila i to odsijecanje desne ruke, istjerivanje iz grada Šibenika i njegovog distrikta u vječno progonstvo.
Prikaz Sv. Mihovila sačuvao se na brojnim kulturno - arhitekture i umjetničkog obrta, što je dokaz značenja, veličine i štovanja nebeskog zaštitnika kroz minula stoljeća u Šibeniku i Šibenskoj biskupiji.

Pored brojnih grbova i pečata s likom Sv. Mihovila značajni su i njegovi prikazi na spomenicima slikarstva, kao na poliptihu iz crkve Sv. Grgura - poznatog šibenskog slikara 15. stoljeća Nikole Vladanova, poliptihu iz crkve Sv. Krševana - Blaža Trogiranina, 15. stoljeće u kodeksu biskupa Kosirića, 15. st., na šibenskom bagatinu ( lokalni šibenski novac iz 15. st. ), Statutu grada Šibenika iz 1608. godine, brojnim predmetima liturgijske upotrebe, oltarnim palama te na likovnim radovima suvremenih umjetnika.

Snažan lik gradskog zaštitnika, koji gazi sotonu i ubija je kopljem, velikim raširenim krilima zaštitnički bdije i drži pod kopljem Krešimirov grad.

preuzeto s www.ss-medicinska-si.skole.hr