Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik

Znamo da je Hrvatska od 12. stoljeća bila sastavni dio Austro-Ugarske Monarhije pa su stalno prijetile germanizacija i mađarizacija hrvatskoga jezika i naroda. Da ne spominjemo i navale Turaka kroz 500-tinjak godina te moć Mletaka duž naše obale.

  Osnutkom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca kratko je zasjala nada u nezavisnost i suverenitet, kako politički tako i jezični. Ipak, brojni hrvatski jezikoslovci ističu razlike između hrvatkog i srpskog jezika i traže da hrvatski jezik postoji kao službeni jezik Hrvata bez predmetka srpsko (srpskohrvatski jezik) koji se učio pod tim nazivom do početka Domovinskog rata u hrvatskim školama.

  U prezentaciji o povijesti hrvatskoga jezika u 20. st. Spomenuli smo Novosadski dogovor iz 1954. g.čiji su potpisnici hrvatski i srpski jezikoslovci i koji su tim dogovorom obećali slobodu izražavanja na jeziku  i pismu Hrvata, ali se u praksi to nije poštovalo. Kao reakcija nezadovoljstva hrvatskih akademika nastaje Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga jezika čiji su potpisnici često osuđivani i zatvarani jer "njihova ideja šteti zajedništvu naroda Jugoslavije"

    Prezentaciju smo započeli čitanjem pjesama  "Hrvatki jezik" Vladimira Nazora i "Misli o jeziku" Sunčane Škrinjarić i Stjepka Težaka koje su nam čitale učenice 6.a razreda Josipa Aleksa, Petra Bilić i Nina Klarić, a prezentaciju su pripremili učenici 6.b razreda Stjepan Koštan, Gabrijela Alviž, Marija Radovčić, Ana Goreta, Leona Milovac i Ivan Ljubić.

    Učenik 7.a Luka Jerkin je predstavio povijest hrvatskoga jezika u 19. stoljeću u kojem su najistaknutiju ulogu odigrali ilirci na čelu s Ljudevitom Gajem koji je reformirao hrvatski pravopis i uveo štokavsko narječje kao osnovicu hrvatskog književnog jezika.

            Hvala našim učenicima na trudu.