Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik

Ožujak je treći mjesec u godini i ima 31 dan. Smatra se da hrvatski naziv mjeseca dolazi od riječi laž, a odnosi se na prevrtljivost vremena u tom mjesecu. Latinsko ime Martius dobio je po bogu rata, Marsu, te se vjerovalo da je taj mjesec pogodan za vojne akcije i ratovanja. U rimskom kalendaru ožujak je bio prvi mjesec u godini.

Ožujkom završava zima, a njegovim prvim danom klimatološki počinje proljeće, pa ga to čini prvim od tri proljetna mjeseca (ožujak, travanj, svibanj). U ožujku Sunce ponovno prelazi preko ekvatora. Ove godine proljeće će započeti u dvadeset i prvoj minuti dvadeset prvog dana mjeseca ožujka. Kao i početkom jeseni, još jednom u godini imamo jednaku duljinu dana i noći.

Ožujak je mjesec u kojem se vrijeme značajno mijenja. Nastupa osjetan prijelaz iz hladnog u topli dio godine, no to se ne događa odjednom, niti naglo. Cijeli mjesec je prožet izmjenama hladnih i toplih razdoblja, a kako mjesec odmiče, topla razdoblja su sve češća i trajnija. Dani u ožujku se na očigled produžuju, a nakon posljednje nedjelje u ožujku, kada počinje ljetno računanje vremena, dobivamo još jedan sat dnevnog svjetla više. U ožujku je oblaka manje nego u siječnju i veljači pa kopneni krajevi dobivaju gotovo 70% više Sunčeve energije dok se na obali količina Sunčeva zračenja poveća za oko 40%. Ako tome pridodamo i jačanje Sunčevog zračenja zbog sve manjeg kuta pod kojim pada na naše područje, rezultat se očituje u porastu srednje dnevne temperature.

Srednje dnevne temperature u unutrašnjosti Hrvatske se kreću između 6 i 7°C, što je za čak 4°C više nego u veljači, dok u priobalju temperatura poraste na 11°C na južnom Jadranu te do 10°C na sjevernom dijelu.

Na vrijeme u ožujku najviše utječu anticiklone, no manje ih je nego u siječnju i veljači. Slabljenjem Sibirske anticiklone češće preko naših područja prelaze atlantske i sredozemne ciklone koje uzrokuju toplo, vjetrovito i kišovito vrijeme. Uz njih zapuše jugo, a nakon njihovog prolaza sjeverni vjetar, koji ponekad dovuče hladni polarni zrak sa sjevera, što uzrokuje kratkotrajna zimska razdoblja u ožujku.

Česti su vremenski obrati, zbog jačine Sunčeva zračenja i manje oblačnog vremena, temperature ponekad mogu doseći i ljetne vrijednosti od gotovo 30 stupnjeva, no ne trebaju nas iznenaditi ni nagli preokreti te povratak zime s vrlo niskim temperaturama. Za ilustraciju rečenog, navest ćemo da je tako 01. ožujka 1963. godine u Varaždinu izmjereno -23,4°C, a 4. ožujka 1987. godine Osijek se grijao na ljetnih 26,9°C. Zbog svega toga ožujak je nepouzdan mjesec i s obzirom na takve obrate, vrijeme je u ožujku vrlo teško prognozirati. Najlakše bi ga bilo opisati jednom riječju: promjenjiv. No ipak, s odmicanjem mjeseca, ožujak pokazuje trend zatopljenja, sredinom mjeseca temperatura u kopnenom području naraste iznad 5°C, a u Dalmaciji iznad 10°C.

Ožujak je uz veljaču jedan od najsuših mjeseci, barem što se kopnenih krajeva Hrvatske tiče. Osim što je suh mjesec, jedan je od najvjetrovitijih u godini. Dok na kopnu brzina vjetra doseže svoje najviše godišnje vrijednosti, na obali je ožujak obilježen s tri 'marčane' bure. U tom mjesecu se klimatološki javljaju tri epizode bure, početkom, sredinom i krajem mjeseca. Najčešće se javljaju nakon prolaza Sredozemne ciklone.

Temperatura mora nakon minimuma u veljači počinje postupno rasti, a taj porast se najviše osjeća na južnom Jadranu, gdje prosječno doseže nešto više od 13°C.

U drugom se dijelu ožujka, uz jače zahlađenje, često javlja i posljednji sezonski snijeg. U nizinskom dijelu Hrvatske prosječno ga je oko 2 centimetra, u gorskim predjelima snijeg nakupljen tijekom zime malo se sporije topi i ima ga oko 7 centimetara.

U ožujku počinje vegetacijsko razdoblje za većinu biljaka, no taj početak je najosjetljiviji, a isto tako i najopasniji. Ukoliko je početak ožujka sunčan i topao, biljke se bude, no već u drugoj polovici mjeseca nije rijetkost da se zima vrati te da snijeg i mraz 'sprže' tek propupale biljke.

Početkom ožujka počinju cvasti i prve proljetnice, u šumarku možemo naići na zvončiće, visibabe, jaglace. Obilje sunca nas mami u prirodu te više vremena provodimo na otvorenom stoga je bitno napomenuti da od su alergena aktivni crkvina i različite trave te čempres, dok lijeska polako ulazi u svoju završnu fazu.

Na jugu Rusije prošlog je ožujka pao ružičasti snijeg, a britanski Met Office objavio je da odustaje od objavljivanja dugoročnih prognoza. NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration) je prošlogodišnji ožujak proglasila, na globalnoj razini, najtoplijim ožujkom do sada.

Prema trenutnim prognostičkim materijalima ožujak 2011. trebao bi i po temperaturama i po oborinama biti u granicama prosjeka .

Preuzeto s http://www.meteo-info.hr/