Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik

U Hrvatskoj obrazovni sustav obuhvaća predškolsko obrazovanje, osmogodišnje osnovno obrazovanje koje je obvezno i besplatno za svu djecu od sedme do petnaeste godine, srednje obrazovanje i visoko obrazovanje. Sustav srednjeg obrazovanja u Hrvatskoj obuhvaća opće obrazovanje koje pružaju gimnazije i strukovno obrazovanje koje se može steći u tehničkim, industrijskim, obrtničkim te umjetničkim školama. Visoko obrazovanje obuhvaća sveučilišta kao glavni izvor znanstvene djelatnosti (znanstveni studij) te veleučilišta, više i visoke škole. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa nadležno je za sve razine obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Startajući sa 2001.godinom, studenti hrvatskih sveučilišta i veleučilišta suočeni su s Bolonjskim procesom čiji je glavni cilj bio stvaranje usporedivog, kompatibilnog i koherentnog sustava visokoga obrazovanja, odnosno,  kojim bi se trebalo pospješiti znanje, a pritom i rezultati studenata. Do promjene je došlo i u srednjoškolskom obrazovanju uvođenjem državne mature, čiji je cilj unaprjeđivanje i osiguravanje kvalitete obrazovanja, ali i zamjena prijamnih ispita na mnogim visokim učilištima. Uvođenjem Bolonjskoga procesa i Državne mature, Hrvatska je učinila korak naprijed ka moderniziranju obrazovnoga sustava, ali, gledajući dosadašnje rezultate, dva koraka unatrag u znanju. Sveučilišni profesori koji su pristupili istraživanju Nezavisnog sindikata znanosti i visokog školstva smatraju da je znanje današnjih studenata lošije od onoga kojim su baratale generacije prije uvođenja Bolonje. Zašto je to tako? Studenti smatraju da je krivac nepripremljenost Hrvatske i nedovoljno dobri uvjeti za provedbu tako velikog projekta u obrazovanju.

 

 Za razliku od obrazovnoga sustava Hrvatske koji se sa svojim prednostima i manama, nažalost, nalazi ispod svjetskog prosjeka, učenici i studenti Finske ponosni su nositelji titule najboljih na svijetu. Posljednjih nekoliko godina, finski obrazovni sustav je pod budnim okom promatrača, točnije, inozemnih vlada i ministarstava znanosti i obrazovanja. Ugled stečen na području obrazovanja, Fincima je donio iznimno veliku popularnost, stoga nije čudno da stotine stranih delegacija žele otkriti tajnu uspjeha finskih škola i učilišta. Njihov obrazovni sustav temelji se na pružanju istih osnovnih obrazovnih usluga svoj djeci i mladim ljudima. Obrazovanje je obavezno (odnosi se i na strane državljane s prebivalištem u Finskoj) i počinje kada dijete bude 7 godina staro, a završava sa napunjenih 16 godina starosti. Filozofija njihovoga obrazovnoga sustava temelji se na mišljenju da svatko ima nešto za doprinijeti te da čak i oni koji imaju problema s određenim predmetima ne smiju biti ostavljeni, nego se s njima treba dodatno raditi. U Finskoj je normalno da u jednome razredu predaju dva ili čak tri nastavnika koja se međusobno nadopunjuju, ali i pomažu učenicima koji nisu savladali određeni dio gradiva. Učenicima pomažu i njihovi razredni kolege, stoga se cijelo školovanje doživljava kao proces učenja, povjerenja, ali i odmora. Druga važna točka finskog obrazovnog sustava je stvaranje stabilnog okružja za učenike. Naime, osnovna i srednja škola spojene su u jednu školu, stoga učenici nemaju problema s odlaskom i navikavanjem na novi prostor, a i omogućen im je ostanak sa jednim nastavnikom/profesorom do kraja osnovno-srednjoškolskog obrazovanja. Nakon završetka dosrednjeg obrazovanja, obrazovanje se može dodatno stjecati u gimnazijama ili strukovnim školama. Ako učenikove vještine nisu usavršene do standarda koje zahtjeva daljnje obrazovanje, mogu nadopuniti i poboljšati školske svjedodžbe upisom tzv. dopunskog obrazovanja, odnosno, desetog razreda. Srednje škole pohađaju učenici s navršenih 15 godina, a završavaju sa 18. U školama nema ocjena, a ispiti se polažu dva puta godišnje- u proljeće i u jesen. Srednja škola im je strukturirana tako da se završi jedan od tri temeljna tečaja kojima se opredjeljuju za daljnje obrazovanje, odnosno, studiranje. Jedna od najvažnijih stavki finskog obrazovnog sustava je ta da je studiranje besplatno za sve studente. Studenti u Finskoj svoju budućnost pronalaze na jednoj od dvije vrste visokoobrazovnih instituta, sveučilišta i veleučilišta koja su koncipirana na akademskim i znanstvenim istraživanjima te nastavnim metodama. Sva sveučilišta omogućuju studentima opredjeljivanje za dodiplomski stupanj, magisterij, postdiplomski i doktorski stupanj. Viši standard obrazovanja može se zahvaliti i opremljenosti obrazovnih ustanova. Laboratoriji su vrlo dobro opremljeni, zgrade su moderne i funkcionalne, a studentske pogodnosti odlične. Naime, svi studenti imaju slobodan pristup svim knjižnicama u Finskoj, a sve visokoškolske institucije pružaju im besplatan Internet. Studenti si sami osmišljavaju rasporede i planove ispitivanja, a za eventualnu pomoć mogu se javiti studentskim savjetovalištima i profesorima. Studentski sindikati i studentske udruge organiziraju podučavanje i zajedničko učenje, ali i brojne slobodne aktivnosti.

 

Možda bi i Hrvatska bila zemlja blagostanja kada bi se temeljila na obrazovanju, kulturi i znanju te kada bi za ključne ciljeve politike umjesto profita izabrala kvalitetu, pravednost i učinkovitost.

 

 

                                                                        Alisa Šćukanac

 

Preuzeto s http://www.educentar.net