Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik - Produženi boravak - Produženi boravak

> Školska godina 2016./2017 > Produženi boravak

Produženi boravak 2016./2017.

JELOVNIK - 2. polugodište

Produženi boravak (2014. - 2016)

Produženi boravak

Autor: Ivana Rupić, 23. 5. 2010.

Produženi boravak

Suvremeni način života sve većem broju roditelja nameće potrebu zbrinjavanja djeteta mlađe školske dobi koje nakon redovne nastave odlazi kući i bez nadzora provodi vrijeme do dolaska roditelja. Samostalan boravak kod kuće često izlaže dijete mnogim opasnostima, a strah i briga roditelja za dijete tijekom radnog dana nameću potrebu za organiziranom brigom o djetetu. Škole time dobivaju novu i zahtjevniju ulogu koja od zaposlenika zahtijeva organiziraniju skrb za dijete tijekom cijelog dana. Produženi dnevni rad nakon redovite prijepodnevne nastave – produženi boravak, jedan je od modela kojim se mogu kvalitetno i sustavno riješiti navedeni problemi, osobito u urbanim sredinama. Nova uloga škole na taj će način biti maksimalno i racionalno iskorištena jer pruža nebrojene mogućnosti djelovanja u svrhu pravilnog razvoja i rasta svakog djeteta u kvalitetnu osobu, korisnu svojoj obitelji i zajednici.

2. OPIS RADA U PRODUŽENOM BORAVKU

Nakon redovite prijepodnevne nastave organizira se produženi boravak u školi za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Radno vrijeme i organizacija rada u školi mogu biti fleksibilni.

Boravak i rad prema takvom obliku organizira se od 8 sati ujutro do 17 sati poslije podne (dežurstvo po potrebi i nakon 17 sati). Ukoliko je potrebno, škola organizira i jutarnje dežurstvo.

Grupa učenika-polaznika produženog boravka može se organizirati različito:

homogena skupina učenika istog razrednog odjela (1.a)
heterogena skupina učenika sastavljena od dva razredna odjela (1.a i 1.b)
heterogena skupina učenika sastavljena od dva različita razredna odjela (1.a i 2.a)

U homogenom razrednom odjelu rade dva (2) učitelja, jedan prije podne u redovitoj nastavi, drugi poslije podne u produženom boravku. Oba učitelja zajednički programiraju nastavne sadržaje, dogovaraju se o zajedničkim i odvojenim aktivnostima. Svaki sam planira svoje vrijeme, prema Nastavnom planu.

U heterogenom razrednom odjelu timsko planiranje i programiranje obuhvaća tri (3) učitelja. Različitost njihovih pristupa odgojno-obrazovnom procesu valja uskladiti u najvećoj mogućoj mjeri da bi učinkovitost i krajnji cilj – uspjeh, rast i razvoj djeteta, bila maksimalna.

Preporuka je da se učitelj/učitelji koji rade u nastavi svakodnevno dogovaraju i usklađuju svoje aktivnosti s učiteljem iz produženog boravka. Vrijeme za dogovaranje i usklađivanje aktivnosti ne bi smjelo biti kraće od pola sata. Preporuka je da se učitelji izmjenjuju oko podneva.

Stručni tim sačinjavaju i učitelj vjeronauka i stranog jezika pa je poželjno da se i oni uključe u zajedničko planiranje aktivnosti. Svi rade u timu: zajedno planiraju i programiraju sve aktivnosti (godišnje, mjesečno i tjedno).

Učiteljice koje rade u odjelu produženog boravka djeluju jedinstveno, suradnički, dogovorno, sveobuhvatno i integrirano s čitavim razrednim odjelom. Zajedno surađuju s roditeljima održavaju roditeljske sastanke i pojedinačne individualne razgovore s roditeljima. U ravnopravnom su položaju prema učenicima i roditeljima.

Slijedeći načela kurikularnog pristupa, a u skladu s načelima lokalnog i školskog kurikuluma, unutarnja organizacija nameće svakoj školi odgovornost u kreiranju tjednog i dnevnog rasporeda aktivnosti. Svaki učiteljski tim kreator je svakodnevnog rada s učenicima, u skladu sa zakonitostima struke.

3. CILJEVI PROGRAMA

Ciljevi realizacije sadržaja u produženom boravku u skladu su s općim ciljevima osnovnog obrazovanja (tri opća cilja)

Omogućiti djetetu pun život i otkriti njegove/njezine pune potencijale kao jedinstvene osobe
Omogućiti djetetu njegov/njezin razvoj kao socijalnog bića kroz život i suradnju s ostalima kako bi doprinijela/doprinijeo dobru u društvu
Pripremiti dijete za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje (učiti kako učiti)

Specifični ciljevi:

potpun i harmoničan razvoj djeteta
važnost isticanja individualnih različitosti (svako dijete je jedinstveno; osigurava mu se razvoj svih potencijala)
fokusiranje na učenje (ističe se važnost onoga što dijete uči i procesa kojim usvaja znanja)
izmjena mnogobrojnih pristupa učenju
učenika se nastoji osposobiti za samostalno učenje
ističe se radost učenja i potiče motiviranost za učenje
osvijestiti važnost učenja temeljenog na okruženju
pismenost (jezična i matematička)
razvoj osjećaja za hrvatski identitet
razvijanje duhovne dimenzije života
europska i globalna dimenzija modernog življenja
pluralizam, poštivanje različitosti i važnost tolerancije
funkcioniranje kurikuluma u odnosu na jednakost i korektnost pristupa u obrazovanju
partnerstvo u obrazovanju
uloga tehnologije u obrazovanju
briga o djeci s posebnim potrebama
temeljna uloga obrazovanja u ranom djetinjstvu
olakšavanje prijelaza iz nižih u više razrede osnovnog obrazovanja
uloga rada u produženom boravku u postavljanju uzorka za cjeloživotno učenje

4. KLJUČNA PODRUČJA RAZVOJA

Harmoničan razvoj tijela i duše: zadovoljavanje potrebe za kretanjem i ustanovljavanjem kulture kretanja; popravljanje koordinacije pokreta, osjećaja za ritam i slušanje; komuniciranje s osnovnim postavkama zdravog načina života; utemeljenje osnovnih navika koje služe svrsi; obogaćivanje emocionalnog života; poboljšanje poznavanja samog sebe i drugih; realistična samoevaluacija; jačanje potreba za interpersonalnim vezama.

Lakoća procesa socijalizacije i komunikacije: utemeljenje intelektualnih, emocionalnih i moralnih osobina ličnosti; upoznavanje i uvježbavanje pravilnog ponašanja; jačanje osjećaja jednakosti u vezama; usvajanje praktičnih znanja povezanih s elementarnim građanskim odgojem i svakodnevnim životnim dužnostima.

Utemeljenje osnova jezične komunikacije: postizanje solidne uporabe jezika, usmeno i pisano, temeljnih sposobnosti i vještina; ciljani razvoj mentalnih sposobnosti; utemeljenje vještina za samoučenje i samoedukaciju.

Uz postizanje vještine preciznog i tečnog čitanja, od učenika prvog do četvrtog razreda zahtijeva se razvijanje temeljne vještine interpretativnih, kritičkih i kreativnih čitateljskih vještina i izražajnog čitanja i recitiranja.

Učenje pisanih slova prvi je korak u učenju uporabe pisanog jezika. Automatskom pisanju prethodi učenje oblika i spajanja slova. Učenici moraju biti osposobljeni dovoljno brzo pisati da pisanje koriste kao alat.

Zahtjev razvijanja lijepog rukopisa, ekonomične i uredne organizacije teksta i uporabe standardnih i urednih slova ne sprječava individualne osobitosti rukopisa. Učenici moraju naučiti pisati bez izostavljanja, zamjene ili ispuštanja slova.

Utemeljenje osnova matematičke, logičke i znanstveno-tehnološke pismenosti: aktivnosti kreativnog, jasnog i logičnog rješavanja problema; otkrivanje, redanje, klasificiranje, generaliziranje, skiciranje, računanje i mjerenje; primjena matematičkih znanja u različitim konceptima; uporaba riječi, brojeva, simbola, grafova, tabela, dijagrama i modela za objašnjenje matematičkih zakonitosti; korištenje prikladnog matematičkog zapisa, matematičke i ostale terminologije vezane uz prirodne znanosti, verbaliziranje– matematički jezik; podupiranje rješenja verbalnom i simboličnom djelatnošću; uporaba informacijsko komunikacijskih tehnologija (ICT); uvježbavanje i razvoj radno-praktično-tehničkih vještina

Kulturno-umjetničko područje razvoja: osposobljavanje za primanje emocionalnih, moralnih i estetskih vrijednosti u literarnim i likovnim radovima, kroz kazališne i kino predstave; čitanje kvalitetne poezije i proze; upoznavanje s klasičnom i prikladnom hrvatskom i stranom literaturom.

Pozornost se obraća književnim, povijesnim i umjetničkim stajalištima bliskim uzrastu učenika.

Igre, šport i rekreacija: stalno zadovoljavanje potreba za kretanjem; igre oponašanja, dječje igre iz narodne tradicije, improviziranje igara u samostalnoj režiji, popravljanje koordinacije pokreta, grupno improviziranje igara popraćeno ritmom, pokretom i mimikom; elementarne igre, momčadske igre, športovi.

Aktivnosti prema odabiru škole: svaka će škola, s obzirom na uvjete koje ima i na zavičajnu (lokalnu) pripadnost, odabirati aktivnosti koje su specifične za njihov kraj ili njihovu školu (u skladu s lokalnim događajima, narodnim običajima ili okolnostima u kojima žive i rade).

Primjerice: rad u vrtu ili učeničkoj zadruzi i sl.

U organizaciji je moguće omogućiti učenicima aktivnosti koje uključuju učenje stranog jezika, treniranje nekog športa (uz trenera) ili aktivnosti koje se dogovaraju s roditeljima i koje roditelji dodatno financiraju.

4. SADRŽAJI PROGRAMA

Ostvarivanje ciljeva i razvoj ključnih područja najučinkovitije će se odjelotvoriti usmjeravanjem rada na sadržaje, teme, ključne pojmove i obrazovna postignuća koja su propisana Nastavnim planom i programom (MZOŠ, 2006.) za određeni razred, u skladu sa zahtjevima HNOS-a, a u dijelu vremena predviđenom za pisanje domaćih zadaća, ponavljanje, uvježbavanje i primjenu naučenog. Sadržaje će realizirati učitelj u produženom boravku, ali u dogovoru s učiteljem koji radi u nastavi. Stoga je izuzetno važno sve aktivnosti planirati kako bi se postigla koherentnost među odabranim sadržajima i usklađenost djelovanja među učiteljima.

Vrijeme predviđeno za realizaciju ostalih područja valja realizirati u skladu s prethodno navedenim ciljevima rada u produženom boravku, imajući uvijek na umu dob i mogućnosti djeteta.

Kreativnost, inovativnost i učiteljska umješnost maksimalno će doći do izražaja pri odabiru igara, literature, kulturnih sadržaja kao i sadržaja kojima će realizirati zahtjeve za razvojem socijalizacijskih i komunikacijskih te radno-tehničkih kompetencija. Osobitu pozornost treba posvetiti cjelokupnom razvoju djeteta (holistički pristup), u zdravu, samostalnu, radno osposobljenu jedinku koja će u budućnosti svojim znanjem, razvijenim životnim vještinama i stavovima pridonijeti razvoju hrvatskog društva.

5. PODRUČJA I PLAN AKTIVNOSTI U PRODUŽENOM BORAVKU

PODRUČJA AKTIVNOSTI	PLAN AKTIVNOSTI (preporučeno vrijeme u odnosu na 25 sati tjedno, izraženo u postotku)
1. JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO	15%
2.MATEMATIČKO-LOGIČKO,ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKO	10%
3. SOCIJALIZACIJA, ODNOS PREMA SEBI, ZDRAVLJU, OKOLINI I RADNIM OBVEZAMA	25%
4. KULTURNO-UMJETNIČKO	15%
5. IGRE, ŠPORT, REKREACIJA	25%
6. PREMA ODABIRU ŠKOLE ( u skladu s lokalnim i školskim kurikulumom)	10%

Učenje, odmor i aktivnosti po izboru djeteta i roditelja spajaju se u jedinstvenu cjelinu pedagoških djelatnosti škole.

6. DIDAKTIČKO-METODIČKE SMJERNICE

U skladu s ciljevima i zadaćama koje želimo ostvariti i s razvojnim mogućnostima učenika, preporučuje se izmjenjivati strategije, metode i oblike rada kako bi se djetetu omogućilo da na lak i bezbrižan način uvježbava programom predviđene sadržaje te maksimalno opušteno provodi svoje slobodno vrijeme. Škola mora postati učenikov drugi dom, sa svim obilježjima ugodnog, obiteljskog i prijateljskog okružja.

Važna pedagoška načela učenja temelje se na tome da je:

motivirajući faktor dječjeg učenja njegov osjećaj čuđenja i prirodne znatiželje
dijete aktivno u procesu svog učenja
postojeće dječje znanje i iskustvo temelj je učenja
dječje trenutačno okružje osigurava kontekst učenja
u centru procesa učenja je jezik
dijete je dužno učiti vođenim aktivnostima i metodama otkrivanja
dijete je dužno uputiti u estetsku dimenziju učenja
socijalna i emocionalna dimenzija važan je faktor učenja

Načini organizacije i oblici rada:

kurikularni pristup (umjesto predmetno-satnog)
integrirano učenje i poučavanje
multidisciplinarni i kroskurikularni pristup (informacijsko-komunikacijske tehnologije)
timsko i suradničko učenje
istraživačka nastava
iskustveno učenje
problemska nastava
projektna nastava
učenje kroz igru, praksu, učenje za život
fakultativni programi (jezici, športske aktivnosti)
tečajna nastava
izvanučionička i terenska nastava
izvannastavne aktivnosti

7. UVJETI ZA IZVOĐENJE PROGRAMA (IMPLEMENTACIJA)

Program rada u produženom boravku realizira se u svim raspoloživim prostorijama u školi, uključujući i športsku dvoranu i igralište.

Nastavni proces odvija se u učionici tijekom prijepodnevnih sati, a program rada produženog boravka može se ostvarivati u istoj učionici ili u prostoru koji je prilagođen i opremljen isključivo za ostvarivanje rada produženog boravka (ovisno o postojećim uvjetima u školi).

Za potrebe pravilne i zdrave prehrane učenika valja osigurati prostor za pripremanje i konzumiranje hrane (školska kuhinja i blagovaonica). Tijekom boravka u školi učenicima bi trebalo osigurati doručak, jedan kuhani topli obrok i poslijepodnevnu užinu. Kako bi se učenicima omogućilo, a učiteljima olakšalo usvajanje pravila ponašanja za vrijeme obroka i pravilnih prehrambenih navika, poželjno je da ti prostori budu ugodni, estetski uređeni i prikladno opremljeni.

S obzirom na to da se radi o maloj djeci (osobito učenicima prvih razreda), bilo bi uputno osigurati strunjače, jastučiće ili krevetiće za poslijepodnevni odmor.

Prostori u kojima će učenici provoditi veći dio dana trebaju biti svijetli, dovoljno veliki, opremljeni audio-vizualnom opremom, didaktičkim pomagalima, malom priručnom bibliotekom i računalom.

Vanjske prostore (školsko igralište) trebalo bi opremiti ljuljačkama, klackalicama i sličnim pomagalima.

Za raznovrsne učeničke aktivnosti bilo bi poželjno osigurati dovoljno materijala (papiri, bojice, škare i ljepila, platno, žica, drvo…)

Usvajanje higijenskih navika zahtijeva dovoljnu količinu sapuna i papira te umivaonik za pranje ruku (po mogućnosti ne samo u sanitarnom čvoru).

U opremanju prostora može se aktivno uključiti i roditelje (dijete može donijeti omiljenu igračku, knjigu i sl.)

Za ostvarivanje izvanučioničke i terenske te fakultativne nastave valja predvidjeti dodatna materijalna sredstva (odlazak u kazalište, kino, galerije, na koncerte).

8. PRIMJERI AKTIVNOSTI UNUTAR PODRUČJA (OKVIRNI KURIKULUM)

PODRUČJA	AKTIVNOSTI	PLAN	NAČINI ORGANIZACIJE I OBLICI RADA
JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO	slušanje i govorenje uočavanje zvukova u prostoru (zvuk, ton, glas) glasovna analiza i sinteza analitičke vježbe-rastavljanje riječi na slogove i glasove vježbanje uporabe malih i velikih tiskanih i pisanih slova čitanje, pisanje, recitiranje artikulirano i razumljivo govorenje vježbanje pravilnog naglašavanja riječi i rečenica pokazivanje emocija izrazom lica povezivanje neverbalne komunikacije sa sadržajem teksta za vrijeme čitanja i tumačenje govora tijela situacijska dramatizacija: pozdravljanje, predstavljanje, postavljanje pitanja, izricanje zahtjeva, iskazivanje zahvalnosti reproduciranje priča uz pomoć lutaka igranje uloga glasno čitanje utemeljeno na prirodnom govoru sudjelovanje u diskusijama i debatama radnih skupina kritičko i kreativno čitanje vježbanje urednog, čitkog i jasnog pisanja komunikacija s različitim medijima pravilna uporaba rječnika, dječjih enciklopedija i leksikona učenje stranih jezika itd.	Tjedno zaduženje učitelja koji radi u produženom boravku je 25 sati. Preporuka je da svoje vrijeme planira u preporučenom postotku vremena u ukupnoj satnici. 15%	integrirano učenje i poučavanje multidisciplinarni i kroskurikularni pristup timsko –suradničko učenje istraživačka nastava iskustveno učenje problemska nastava projektna nastava učenje kroz igru, praksu, učenje za život fakultativni programi tečajna nastava izvanučionička i terenska nastava izvannastavne aktivnosti
MATEMATIČKO-LOGIČKO, ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKO	uočavanje prostora i odnosa u prostoru analiza i sinteza elemenata prostora i površine, oblik, znak interpretacija informativnih i svakodnevnih tekstova prikupljanje informacija (putem medija i izvještavanje o prikupljenome) aktivnosti rješavanja problema u svrhu spoznavanja i razumijevanja zakonitosti aktivnosti kreativnog, jasnog i logičnog rješavanja problema otkrivanje redanje klasificiranje generaliziranjeskiciranje računanje i mjerenje primjena matematičkih znanja u različitim konceptima uporaba riječi, brojeva, simbola, grafova, tabela, dijagrama i modela za objašnjenje matematičkih zakonitosti korištenje prikladnog matematičkog zapisa, matematičke terminologije, verbaliziranjematematički jezik podupiranje rješenja verbalnom i simboličnom djelatnošću primjena usvojenih matematičkih postupaka na drugim matematičkim problemima uporaba informacijsko komunikacijskih tehnologija (ICT) uvježbavanje i razvoj radno-praktično-tehničkih vještina itd.	10%	integrirano učenje i poučavanje multidisciplinarni i kroskurikularni pristup timsko –suradničko učenje istraživačka nastava iskustveno učenje problemska nastava projektna nastava učenje kroz igru, praksu, učenje za život tečajna nastava izvanučionička i terenska nastava izvannastavne aktivnosti
SOCIJALIZACIJA, ODNOS PREMA SEBI, ZDRAVLJU, OKOLINI I RADNIM OBVEZAMA	implicitno i eksplicitno razvijanje prikladnih moralnih vrijednosti, osjećaja za vlastitu i kolektivnu odgovornost, pozitivnih osobina ličnosti te osobnog kodeksa moralnog ponašanja vježbanje vještina za samoučenje odgovorno, temeljito i redovito pisanje domaćih uradaka usvajanje tehnika samostalnog i suradničkog učenja učenje i vježbanje pravila ponašanja u razredu, školi i na školskom igralištu slušanje i slijeđenje upute promatranje aktivnosti osoba u neposrednoj dječjoj okolini sudjelovanje u aktivnostima zajednice skrb o sebi drugima uočavanje osnovnih postavki zdravog načina života razvijanje i unaprjeđivanje zdravstveno-higijenskih navika učenje i prihvaćanje zdravih prehrambenih navika (zdravi jelovnik) učenje tehnika opuštanja i relaksacije vježbanje socijalnih odnosa između odraslih i djece i djece i djece usvajanje praktičnih znanja povezanih s elementarnim građanskim odgojem i svakodnevnim životnim dužnostima učenje prava i odgovornosti u demokratskom društvu razvijanje kooperativnosti, odgovornosti, lojalnosti skupini, učenju, igranje uloge vođe i istraživača svladavanje umijeća snalaženja u sukobu diskutiranje i zauzimanje pravilnog stava prema zdravom okolišu pisanje kritika i ekoloških preporuka citiranje ekoloških poruka itd.	25%	integrirano učenje i poučavanje multidisciplinarni i kroskurikularni pristup timsko –suradničko učenje istraživačka nastava iskustveno učenje problemska nastava projektna nastava učenje kroz igru, praksu, učenje za život fakultativni programi tečajna nastava izvanučionička i terenska nastava izvannastavne aktivnosti
KULTURNO-UMJETNIČKO	taktilne, olfaktivne, gustativne aktivnosti razvijanje osjećaja za ritam i slušanje povezivanje govora s ritmičkim kretnjama pjevanje, sviranje pokret, ples slikanje, risanje, oblikovanje, dizajn posjet kazalištima, galerijama, koncertima, kinima upoznavanje nacionalnog blaga i hrvatske baštine razumijevanje uloge religije u razvijanju društva, osobnih i socijalnih vrijednosti itd.	15%	integrirano učenje i poučavanje multidisciplinarni i kroskurikularni pristup timsko –suradničko učenje istraživačka nastava iskustveno učenje problemska nastava projektna nastava učenje kroz igru, praksu, učenje za život fakultativni programi tečajna nastava izvanučionička i terenska nastava izvannastavne aktivnosti
IGRE, ŠPORT, REKREACIJA	izvođenje pokreta i suvislih kretnji razvijanje osjeta gibanja i položaja pojedinih dijelova tijela igre oponašanja dječje igre narodne tradicije improviziranje igara u samostalnoj režiji popravljanje koordinacije pokreta grupno improviziranje igara popraćeno ritmom, pokretom i mimikom elementarne igre momčadske igre športovi	25%	integrirano učenje i poučavanje multidisciplinarni i kroskurikularni pristup timsko – suradničko učenje istraživačka nastava iskustveno učenje problemska nastava projektna nastava učenje kroz igru, praksu, učenje za život fakultativni programi tečajna nastava izvanučionička i terenska nastava izvannastavne aktivnosti

10% vremena ostaje za realizaciju sadržaja lokalnog i školskog kurikuluma.

Napomena: učitelji kao kompetentni stručnjaci mogu nadopuniti primjere aktivnosti u određenim područjima u skladu s razvojnim zahtjevima i Nastavnim planom i programom, a prema novoj odgojno-obrazovnoj paradigmi koju promiče HNOS.

9. ZAKLJUČAK

Rad u produženom boravku izazov je za učitelje i učenike. Imajući na umu temeljne zakonitosti struke, krajnji cilj (postignuće) i želju da učenik kvalitetno, svrsishodno, kreativno i ugodno provodi svoje vrijeme u školi, nebrojene se mogućnosti otvaraju učitelju koji želi ispuniti sve svoje kreativne potencijale.

Prijedlog modela za rad u produženom boravku sastavile više savjetnice za razrednu nastavu:

Sanja Urek, dipl. učitelj

Biljana Petljak Jakunić, dipl. učitelj

preuzeto s http://www.azoo.hr/

Povratak

Ispiši članak