na padinama Kozjaka, gradeći na njima utvrđena naselja, gradine. Najstarije takvo naselje bilo je u blizini današnjeg Solina. O tome nam govore nalazi ilirske keramike te reljef šumskog božanstva Silvana.     Ilirsko-keltsko pleme Delmata naselilo je ove krajeve u III. stoljeću prije prije Krista. Prema Grčkom geografu Strabonu, Salona je bila luka Delmata. Središte Delmata je bilo u utvrđenom Delminiju, na Duvanjskom polju. U dugotrajnim i teškim ratovima s Rimljanima u I. stoljeću p. K. porušen je Delminij pa se Iliri učvršćuju u Saloni. Salonu Rimljani osvajaju 78. p.K.     Drugi narod o kojem pouzdano postoje podaci bili su Grci. Grčki kolonisti iz matičnog grada Visa (Issa), osnovali su u okolici gradove Trogir i Stobreč (Epetion), a naselilili su i ilirski Solin. Salonitanski Grci koristili su Kaštelansko polje i brdo Kozjak za zemljoradnju i ispašu, iako su se uglavnom bavili trgovinom. Dolazeći pri tome u skobe sa starosjediocima Delamtima zatražili su zaštitu od svojih saveznika Rimljana koji su osvojili Salonu i pretvorili je u grčko-rimski grad. U ratu što se vodio 49 godine p. K., između Rimljana i Grka, salonitanci se pridružuju Rimljanima. U znak priznanja Cezar podiže grad na stupanj rimske kolonije tj. grada sa potpunom samoupravom. Otada se Salona razvija kao moćan grad središte rimske provincije Dalmacije.     Prostor današnjeg Kaštel Sućurca sastavni je dio agera rimske kolonije Salone, točnije, najuže predgrađe tog antičkog velegrada. Tu su se nalazile kuće za odmor bogatih Salonitanaca, ali i njihovi zemljoposjedi.     Nakon krize i slabljenja Rima od III. stoljeća i propasti Zapadnog Rimskog carstva u V. stoljeću dolazi do temeljitih etničkih, društvenih i privredih promjena. Avaroslavenske provale u VII. stoljeću, tijekom kojih je poharana Salona s okolnim područjem, stvorile su sasvim novu situaciju na ovom području.Rimljane su zamjenili saveznici Istočno Rimskog carstva (Bizanta) Hrvati koji su, što osvajanjem, a što postupnim naseljavanjem od VII do XI stoljeća ovdje stvorili svoju etničku i državnu jezgru. Da su Hrvati vojnički i organizacijski bili moćni dokazuje i to što su zadržali osvojene krajeve.U novoosvojenoj domovini Hrvati su se bavili poljoprivredom i stočarstvom, a od starosjedilaca su primili znanja o pomorstvu vinogradarstvu i maslinarstvu. Pokrštavanjem još više učvršćuju svoj položaj i vezuje se uz Europu.     Isprave prvih hrvatskih vladara vezane su uz Kaštel Sućurac. Knez Mislav, koji jevladao je od 835. do 845. godine, uspješno je na moru ratovao protiv Mlečana i Arapa što je bio dokaz snažne hrvatske mornarice. Na lokalitetu Putalj u današnjem Kaštel Sućurcu podiže prvu crkvu. Njegov nasljednik Trpimir u poznatoj darovnici od 4. 3. 852 g. prvi put pisanom obliku spominje ime HRVAT.     Današnja Kaštela nastaju krajem XIV stoljeća. Prva naselja građena su u unutrašnjosti Kaštelanskog polja između mora i planine Kozjak na granici polja i šume gdje se stanovništvo pretežno bavilo stočarstvom. Postupno, zbog razvoja poljoprivrede, naselja se spuštaju prema moru. Zbog obrane od turskih napada počela je, od XV. stoljeća, na obali gradnja utvrda na obali (castellum). Prvotno je bilo podignuto 14 utvrda od kojih je sačuvano 10, a oko njih 7 oblikovala su se naselja današnjih Kaštela.     Prvotno selo Sućurac nalazilo se na brežuljku Putalj, pod samom crkvicom posvećenom sv. Jurju, zaštitniku mjesta po kojem i dobiva ime SUT-JURAJ. To je starohrvatsko naselje iz XI stoljeća. Gradnja prvog kaštela u Sućurcu na lokalitetu Lučac i naseljenje stanovništva oko njega vezano je uz splitskog nadbiskupa Andriju Gualda i uz godinu 1392. U nadbiskupskim ispravama 1454. godine spominje se naselje Sućurac. Drugi kaštel u kojem je bila i nadbiskupova palača sagradio je nadbiskup Avroldo 1488. godine. Treći dio utvrđenog i proširenog kaštela sagradio je nadbiskup Zane 1509. godine nakon učestalih turskih provala. Godine 1583. u Kaštel Sućurcu živi 226 stanovnika u 54 kuće.     Položaj Sućurca je postao naročito težak u vrijeme mletačko tuskog kandijskog rata (1645. do 1669.) Ovaj dugi i teški rat uništio je u više navrata sućuračke zemlje, a pridonio je konačnom napuštanju starih naselja i seobi unutar zaštićenog naselja Kaštel Sućurac. Seljaci su kamen od starijih kuća dovozili u Sućurac za gradnju novih, a i za žurnu izgradnju obrambenog zida oko naselja.      Sućurac je 1855. godine sjedište porezne općine sa svojim grbom. 1903 tu se otvara poštanski i brzojavni ured. 1920. godine Sućurac ima 420 kuća sa 2400 stanovnika. 1944. godine porušeno u britanskom i američkom bombardiranju. Nakon skoro pola stoljeća komunističke diktature u Hrvatskoj je 1990. obnovljena demokracija. Pod vodstvom prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana Hrvatska je 1992. postala međunarodno priznata država. Kaštela su odlukom Hrvatskog sabora od 1997. godine dobila status grada.