Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog

Učenici 3. i 4. razreda Područne škole Špičkovina  ove su zime  istraživali što je  drienek, običaje vezane uz njega kao i kako uzgojiti i potaknuti na sadnju nove sadnice drienka. Istraživali su na terenu, po Špičkovini i Dubravi. Pitali su  što znači fraza „Zdrav kao dren“.

Priču o drienku i zanimljivosti koje su učenici istražili o drienku  donosimo pod opširnije.

Priča o drienku

Učenici su saznali:

·       Drienek je drvo koje prvo cvate u proljeće, ponekad već u veljači.

·       Cvjetovi su mu sitni, ali bujni, prekrasne  zlatnožute boje koja je dominantna u okolini tako da je drienek vrlo upečatljiv.

·       Dozrijeva od Velike Gospe do sredine listopada.

·       Plodovi su mu duguljaste  bobice od svijetlocrvene do tamnocrvene boje.

·       Mogu se jesti , no malo su „žuhki“

·       Na Cvjetnicu se nosi u crkvu na blagoslov.

·       Uspješno liječi crijevne bolesti, koristi se protiv proljeva, regulira krvni tlak.

·       Bogat je pektinom i vitaminom C

·       Ne treba ga prskati otrovima.

·       Ne treba ga dohranjivati umjetnim gnojivima

·       Može doživjeti i do 200 godina.

·       Može izdržati temperaturu do -30 stupnjeva Celzijevih.

Izreka „Zdrav kao dren“ znači:

-Jako si zdrav, otporan, čvrst, žilav i lijep, jer drvo drijenka nikad ne oboli ni od kakve bolesti.

-Isto kao i “Pucati od zdravlja”.

-Biti pun energije i volje za životom.

-Umivaš li se vodom u kojoj je namočena grančica, čuvaš si ljepotu lica.

O drienku…

·       Drienek još zovu dren, drenovina, a jedna ga gospođa naziva divlja jabučica

·       U mjestu svih dvadesetak drienaka raste u obliku drva, nema ni jednog u obliku grma

·       Najstariji drienek ima oko 100 godina , a najmlađi godinu dana. Stari su 50, 20, 15, 10, 8, 3  i  2 godine

·       Rastu u voćnjaku ili dvorištu, uz plot ili ogradu.

·       Nitko posebno  ne njeguje svoj drienek.  Jedna vlasnica ga je lani zalijala, kad je bila velika suša, a druga ga svake dvije godine malo orezuje.

·       Prema običajima blagoslovljene grančice stavljaju se u kući iza grede. Nose se na oranice i njima se blagoslove ozime kulture. Grančice štite od groma, uroka i zlih duhova.

·       Drienek je  jako ljekovit. Kora i plod koriste se za čajeve. Od zrelih plodova radi se pekmez, kompot, liker i kuha se rakija. Plodovi se mogu jesti i sušeni. Dobili smo liker i kompot, ali i recepte kako se što radi.

·       Od dvadesetak naših  mještana koji imaju drienek, pekmez i liker radi samo gospođa Marija Bartol, kompot je napravila učiteljica Renata, a  rakiju kuhaju tri domaćinstva.

Znate li zašto drienek , ma koliko bio star, nije visoko drvo?

Prema staroj legendi, u vrijeme Isusova raspeća, drienek je bio visok kao hrast, pa je od njega napravljen Isusov križ. Bog ga  je prokleo da nikada više ne bude visoko drvo.

Znate li zašto drienek nije uspravno, ravno drvo, već je uvijek pogrbljen i svinut?

Za  to je kriv medo koji se probudio iz zimskog sna i  vidio drvo kako cvate prelijepim žutim cvjetovima. Pomislio je medo da će  tu sigurno vrlo brzo biti plodova da  se on zasladi. Naslonio se medo na drienek i čekao, čekao, čekao i čekao. Čekao je on do jeseni. Od silnog naslanjanja, svinulo se drvce drienka. Tako svinuto raste još i dan-danas. Ljutio se medo što su sve šumske životinje prije njega imale plodova za jelo, a on je prvi ugledao ljepotu  cvijeta.

Učenici su saznali da mali broj domaćinstava  ima drienek, stoga treba djelovati kako bi se taj broj povećao.  Da bi utjecali na biološku raznolikost svoga mjesta, uzgojili su sadnice  drienka uz pomoć cvjećarske skupine škole. Uzgojili su više od 100 sadnica  drienka  koje su posaditi u teglice i darovali domaćinstvima u Dubravi i Špičkovini (85 kom) kao i ostalim zainteresiranima.

S rezultatima svoga istraživanja  upoznali su roditelje i učenike u PŠ Špičkovina i učenike u matičnoj školi.