Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog

Povodom obilježavanja Međunarodne noći šišmiša, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije za učenike osnovnih škola organizirala je u petak, 11. rujna predavanje i radionicu o šišmišima. U prostorima starog Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini u pratnji profesorica biologije Božene Dragčević i Milene Posavec zainteresirani učenici predmetne nastave slušali su predavanje o šišmišima koji su u Hrvatskoj ugroženi i strogo zaštićeni sporazumom o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS). Zatim su sudjelovali u kreativnoj radionici, kvizu o šišmišima, prezentaciji postavljanja kućice za šišmiše te su kod jezera Dolac upoznati s mrežarenjem i bat-detektorom.

TAJNI ŽIVOT ŠIŠMIŠA

U prostorima starog Muzeja krapinskih neandertalaca, 11. rujna održana je Međunarodna noć šišmiša. Naše nastavnice prirode i biologije Božena Dragčević i Milena Posavec omogućile su učenicima predmetne nastave sudjelovanje na obilježavanju Međunarodne noći šišmiša u Krapini. Odslušali smo predavanje o šišmišima koje je održala dipl. ing. biol. Mirna Mazija. Naučili smo da u svijetu postoji oko 1100 vrsta šišmiša, a ta se brojka stalno mijenja. U Europi postoji 45 vrsta šišmiša, dok u Hrvatskoj postoji čak 35 vrsta šišmiša. Šišmiši žive gotovo na cijelome svijetu, jedino ih nema na polarnim područjima. Šišmiši su aktivni noću, prikupljaju hranu i vodu. Oni koriste svoj ultrazvučni sustav eholokacije kako bi se orijentirali po Zemlji i znali gdje se točno što nalazi. Hrane se insektima, a piju vodu. Neke vrste šišmiša urone u vodu, popiju je i zatim izrone, a dok druge vrste piju vodu koristeći se svojim krilima. Šišmiševe kandže su toliko oštre da se šišmiš može primiti i za najmanju rupu na zidu. Koljeno mu je razvijeno tako da kada visi naglavačke ono mu je opušteno i ravno. Kada je naglavačke, šišmiš je potpuno smiren i tako se čuva od predatora. Šišmišima su stanište špilje, podrumi, krovovi, rupe na starim stablima itd. Mnogi ljudi sijeku stara stabla i štetnim pesticidima uništavaju insekte kojima se šišmiši hrane i time ugrožavaju opstanak šišmiša. Kako bismo spriječili ugroženost šišmiša, trebamo čuvati stara stabla i koristiti ekološki prihvatljive pesticide.

Kod jezera Dolac gledali smo mrežarenje koje omogućuje lov na šišmiše. Bilo nam je žao šišmiša koji su se zapleli u mrežu no nastavnica nam je rekla da je to način kako ih se može raspoznati i otkriti koji šišmiš je koje vrste. Još jedan način da raspoznamo šišmiše je korištenje ultrazvučnog aparata uz pomoć kojeg čujemo šišmišev sustav eholokacije.

I najvažnije, poručujemo budućim generacijama da uče o šišmišima, čuvaju stara stabla kako bi šišmiši opstali.

Domagoj Gavranić i Mislav Posavec, 5.c