Preporuke o organizaciji radnoga dana učenika tijekom održavanja nastave na daljinu  ministrice Blaženke Divjak.

 
 OPĆE SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU NASTAVE NA DALJINU 
Izvođenje nastave na daljinu predstavlja izazov za učitelja i učenika, ali i za cjelokupnu obitelj jer se proces učenja i poučavanja odvija kod kuće pa je potrebno osigurati određene preduvjete za učenje, ali i procijeniti koliko zapravo treba učiti. Stoga je ova preporuka napisana na jednostavan način s konkretnim primjerima koji mogu biti od pomoći učenicima, učiteljima i roditeljima/starateljima.  
Što se uvjeta za učenje tiče, to podrazumijeva opremu za nastavu za daljinu (upute o tome dane su školama) i potrebne udžbenike, ali i da se za učenike kod kuće organizira mirni kutak za učenje. Nadalje,  dobro je da se pokuša uvesti i redovita struktura radnoga dana za učenike.  Posebno je važno da roditelji o tome vode brigu kod mlađe djece koja pohađaju razrednu nastavu, a dobro je i da se određenih preporuka drže i stariji učenici, na taj način brinemo i o psihofizičkome zdravlju djece i mladih ljudi.  
Često se postavlja pitanje od strane roditelja, ali i nastavnika, koliko zapravo učenici trebaju dnevno učiti i kako im pomoći da se organiziraju. Učenici, s druge strane, ističu da najbolje uče kad uživaju u onome što uče i kako uče, i tad im vrijeme brzo prođe. Suprotnost je tomu situacija kad nešto moraju napraviti i u tome ne vide smisao ili ne znaju kako započeti pa se cijeli proces učenja svede na zamornu i dugotrajnu zadaću koja se odrađuje bez motivacije.  
Očekivano vrijeme učenja proizlazi  i iz zakonske regulative. Procjena vremena potrebnoga za učenje nije jednostavna, u svim zakonskim dokumentima koristi se pojam „prosječnoga učenika“ ili „prosječnoga vremena“, što znači da u stvarnosti to vrijeme može biti nešto duže ili kraće. Tako Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru kaže da bi učenici trebali provesti u učenju određeno vrijeme u skladu s tzv. HROO bodovima (HROO - Hrvatski sustav bodova općega obrazovanja bodovima u općem obrazovanju) koje treba ostaviti u okviru određene kvalifikacije. 
Vrijeme provedeno u učenju podrazumijeva vrijeme u kojem se poučava (u školi, odnosno putem sustava za nastavu na daljinu), ali i vrijeme samostalnoga ili suradničkoga učenja. Takvo ukupno vrijeme ovisi o uzrastu djeteta i kreće se od 5 do 8 sati dnevno tijekom radnoga tjedna. Međutim, koliko god to vrijeme iznosilo, ono je ograničeno i stavlja pred učitelje i nastavnike izazov da zadatke koje „prosječni učenik“ treba obaviti, može obaviti u zadanome okvirnom vremenu. Učitelji trebaju voditi računa o opterećenju učenika. To podrazumijeva da se trebaju postići planirani odgojno-obrazovni ishodi, ali i da u sadržajima treba razlučiti ono što je bitno od onoga što je sporedno ili nije nužno. Pri tome su učenici i nastavnici ključni jer trebaju materijalima koji su već dostupni u nekome od centralnih servisa pridružiti i vlastite materijale, upute i pratiti učenika, ali da sve to bude u razumnim i prihvatljivim vremenskim okvirima te prilagođeno spoznajnim mogućnostima učenika. 
U nastavku su preporuke o organizaciji radnoga dana učenika tijekom radnoga tjedna. Dakle, kod svih učenika takav ritam podrazumijevao bi slobodne vikende. Mogući su i drugačiji načini uspostave ritma radnoga tjedna, a prijedlozi u nastavku mogu predstavljati pomoć u izradi vlastitoga plana. 
 Potpuni tekst možete pročitati OVDJE.