Osnovna škola Lapad

Program skupa 2. ožujka 2018.

Nakon pozdravne riječi suorganizatora knjižničarke Nikoline Miloslavić, dipl. knjiž., stručne suradnice knjižničarke i Nikoline Borovine voditeljice Županijskog stručnog vijeća stručnih suradnika knjižničara osnovnih i srednjih škola Dubrovačko – neretvanske županije nizali su se predavači: Nikolina Borovina, prof. i dipl. knjiž., stručna suradnica knjižničarka, OŠ Vela Luka ogledni nastavni sat „Dječji časopisi“ sa 2. d razredom učiteljice Ivane Lučić; Jelena Letunić, dipl. knjiž., stručna suradnica knjižničarka, OŠ Gruda ogledni nastavni sat „Dječje enciklopedije“ sa 3. d razredom učiteljice Zdenke Kunić; Claudia Tarle, prof. i dipl. knjiž., stručna suradnica knjižničarka, OŠ Petra Kanavelića, Korčula „Uloga knjižnice u projektnom danu“; Romina Tomaš, prof. i dipl.bibl., stručna suradnica knjižničarka, Pomorsko tehnička škola, Dubrovnik; Nikolina Borovina, stručna suradnica knjižničarka, OŠ Vela Luka, voditeljica ŽSV „Informacije o stručnim skupovima“ potom je uslijedila rasprava i zaključci.

U svim odgojno-obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske provodi se međupredmetna tema knjižnično-informacijski odgoj i obrazovanje, ali su samo za osnovnu školu propisane nastavne teme i jedinice sa ključnim pojmovima i planiranim obrazovnim postignućima u okviru nastavnog područja Knjižnično-informacijska pismenost i poticanje čitanja, obuhvaćenog Nastavnim planom i programom za osnovnu školu (NPP-HNOS, Zagreb: MZOŠ, 2006). Stručni suradnici knjižničari u odgojno-obrazovnom sustavu se trideset godina, izravno ili neizravno, bave međupredmetnim temama pismenosti za 21. stoljeće: knjižnične, informacijske, medijske, digitalne, vizualne, emocionalne, zdravstvene i građanske, u suradnji sa svim drugim društvenim dionicima. Koncepti informacijske pismenosti inkorporirani su u istraživački proces vođenim istraživačkim učenjem (Kuhlthau, Guided Inquiry,2007), tako da ih učenici ne savladavaju kao izolirane vještine, već ih koriste u procesu istraživanja. Tijekom nastavnog sata učenici su uključeni u sve faze procesa učenja, od odabira što će istraživati, formuliranja fokusa istraživanja, do prezentiranja završnog rada. Školsko knjižničarstvo ima dugogodišnju tradiciju u hrvatskome obrazovnom sustavu što upućuje na to da su stručni suradnici knjižničari prepoznali važnost uloge odgojno-obrazovnih ustanova u informacijskom opismenjavanju učenika za cjeloživotno učenje i život u digitalnom društvu te prevenciji rizičnih ponašanja djece i mladih, puno ranije nego su doneseni kurikulumi navedenih područja. Sukladno brzim društvenim promjenama mijenjala se i uloga stručnih suradnika knjižničara, koji su prerasli u knjižnično-informacijske i medijske stručnjake.

 Istraživanja dokazuju da vođenim istraživačkim učenjem uz pomoć knjižničara-učitelja učenici ostvaruju bolji uspjeh u učenju. Navedeno učenje nije značajno samo kao priprema za test ili ispit, nego je vođeno istraživanje priprema za cjeloživotno učenje, jer potiče učenike da razmišljaju dublje te da nove spoznaje, do kojih su došli istraživanjem, primjenjuju u vlastitom životu. Konstruktivistički pristup učenju predstavlja temelj vođenog istraživačkog učenja (Bruner, Dewy, Kelly, Piaget i Vygotsky). Trojstvo koje obuhvaća tri faktora (model zajedništva, učenje zasnovano na problemu i pokus kao izvornu stvarnost) predstavlja idealan model interdisciplinarnog poučavanja tj. integriranja više sadržaja. Takav odgojno-obrazovni rad sa učenicima odražava se na kulturu odgojno-obrazovne ustanove, na socijalno-psihološki element zajedničkih vrijednosti, uvjerenja, očekivanja i težnji. Pri tome ne smijemo zaboraviti da je važno osigurati legislativu za uključenost svih učenika u nastavno područje školsko knjižničarstvo, a ne samo manje skupine darovitih učenika zainteresiranih za pojedine projekte. Stručni suradnik knjižničar je ključni čimbenik međupredmetnih povezivanja i uključivanja svih dionika odgojno-obrazovnog rada u školi, ali i u cjelokupnoj lokalnoj zajednici na temelju školskoga kurikuluma (pojedinac – obitelj – škola – zajednica). 

Reakcije stručnih suradnika knjižničara, ali i učenika, bile su veoma pohvalne za sve prikazane ogledne nastavne satove, na način da su rekli da im je ovakvo (zorno) stručno usavršavanje iznimno korisno, te da im nije bilo žao doći izdaleka da bi praktično učili i raspravljali o knjižničnoj odgojno-obrazovnoj praksi. Zaključili su da i ubuduće žele sudjelovati na ovakvim oglednim nastavnim satovima.