Osnovna škola Lipovac

Eiffelov toranj

Danas najposjećeniji spomenik na svijetu za koji se naplaćuju ulaznice - Eiffelov toranj - izgrađen je sa svrhom da bude ulazni svod na Svjetskoj izložbi održanoj u Parizu 1889. g. prigodom koje se obilježavala stoljetna obljetnica Francuske revolucije. Smještena nedaleko rijeke Seine na Marsovoj poljani u Parizu, ova jedinstvena građevina izgrađena je u razdoblju između 1887. i 1889. godine, a dizajnirao ju je poznati inženjer i konstruktor Alexandar Gustav Eiffel po kome je toranj imenovan. Iako je javnost na različite načine doživjela gradnju tornja, zanimljivo je istaknuti da su ga u vrijeme postavljanja najviše kritizirali poznati umjetnici i arhitekti Pariza, koji tada zasigurno nisu niti mogli pretpostaviti da će upravo Eiffelov toranj s vremenom postati jedna od najprepoznatljivijih građevina na svijetu. Od vremena postavljanja pa sve do 1930 g. toranj je oko 40 godina bio najviša svjetska građevina, a do danas je ostao najviši objekt Pariza te drugi po visini u Francuskoj.

Eiffelov toranj, poznat i po nadimcima kao što su „pariška“ ili „željezna“ dama, sastoji se od četiri rešetkasta nosača visine od oko 300 metara koji su s tri promatračka platoa spojeni s kupolom u jedinstvenu i elegantnu piramidalnu konstrukciju. Ukupna visina cijelog tornja iznosi oko 324 metara uključujući i visinu antene postavljene na vrh građevine. Toranj se sastoji od tri dijela od kojih se prvi izdiže do 57, drugi do 115, a treći do 274 metara visine. Na prve dvije platforme se može doći liftom i stepenicama - kojih ukupno danas ima 1665 - dok se do trećeg dijela dolazi isključivo putem lifta. Ukupna težina objekta na kojem je radilo oko 300 radnika iznosi oko 10000 tona, od kojih se 7300 tona odnosi na metalnu konstrukciju. Zanimljivo je dodati da su u vrijeme gradnje tornja mnogi neutemeljeno kritizirali da njegova estetika nije u skladu inženjerskim pravilima, što nije bilo točno jer je Eiffel bio stručnjak koji je dizajnirao stabilnu konstrukciju tornja između ostalog otpornu i na jak vjetar. U ovom pogledu bitno je istaknuti da je izmjereno da se toranj pomiče tek oko 6 do 7 centimetara pri snažnom vjetru. Također, pri visokim temperaturama vrh tornja se može pomaknuti i do 18 centimetara. Valja još dodati da održavanje objekta uključuje da se građevina svakih sedam godina oboji s oko 50 do 60 tona antikorozivne boje.

S obzirom da je izgrađen u doba industrijske revolucije, kada se težilo napretku i novim pristupima u arhitekturi i graditeljstvu, jedan je dio javnosti toranj doživljavao naprednim djelom industrijske kulture i nove željezne arhitekture. Također, mnogi Francuzi su u to vrijeme gledali na "parišku damu" kao na simbol ponovnog buđenja Francuske nakon poraza u ratu s Pruskom 1871. g. No, s druge strane brojni umjetnici i arhitekti tog razdoblja su na Eiffelov toranj gledali kao na čudovišnu i beskorisnu željeznu građevinu koja narušava ljepotu Pariza. Među poznatijim umjetnicima koji su kritizirali toranj valja izdvojiti poznatog francuskog pisca Guy de Maupassanta koji je navodno svakodnevno ručao u restoranu na tornju samo zato jer je to bilo jedino mjesto u Parizu s kojeg ga nije mogao vidjeti. Iako je toranj trebao biti rastavljen 20 godina nakon predstavljanja, to nikada nije učinjeno jer je početkom 20. stoljeća prepoznata njegova korisnost na području komunikacija u prvim radioprijenosima, te je toranj ubrzo prerastao u simbol modernog i naprednog Pariza.

Na tornju se danas nalaze dva restorana, vremenska stanica, televizijska i radio stanica, a svojevremeno se na ovdje nalazio i ured njegovog kreatora - gospodina Eiffela. Pretpostavlja se da je od otvorenja 1889. g. do danas Eiffelov toranj posjetilo više od 200 milijuna ljudi, čime je postao najposjećenija svjetska građevina za koju se plaća ulaznica. Upravo zato i ne čudi što danas u svijetu postoji više od 30 kopija tornja širom svijeta. Štoviše, Eiffelov toranj je sve prisutna ikona u knjigama, filmovima, videoigrama i televizijskim emisijama kao simbol Pariza ili Francuske, a poznato je i to da u Hollywoodskim filmovima pogled s pariškog prozora uvijek uključuje toranj u pozadini. Pored velike simboličke važnosti koju Eiffelov toranj ima za sve Francuze, već duže vrijeme je prepoznata i njegova velika estetska vrijednost od strane umjetnika. Zbog svih ovih razloga smo sigurni da će „pariška željezna dama“ zauvijek nastaviti privlačiti svojom elegancijom i ljepotom nebrojene znatiželjnike, romantičare i putnike.

vrh

Crveni trg

Moskovski Crveni trg je jedan od najljepših i najpoznatijih ruskih trgova, koji zbog svog povijesnog značaja s pravom predstavlja simboličko središte Rusije. Trg dijeli Kremlj - nekadašnje carsko, a današnje predsjedničko sjedište Rusije - od povijesne trgovačke četvrti poznatije po nazivu Kitaj-gorod ili Kineski grad. Zbog velike kulturno-povijesne vrijednosti trg je od 1990. godine postao dijelom UNESCO-ove svjetske baštine. Tijekom povijesti trg je između ostalog služio kao glavna moskovska tržnica, te kao mjesto gdje su se održavale razne javne političke i vjerske svečanosti među kojima povremeno i krunidbe ruskih careva. Važno je istaknuti da se je tradicija održavanja službenih ceremonija na trgu zadržala u vrijeme svih ruskih vladara do danas. Važno je istaknuti da ime „Crveni trg“ ne potječe niti od crvenih ploča kojima je popločan, niti ono ima ikakve veze s komunizmom koji je dominirao Rusijom veći dio 20. stoljeća. Točnije, naziv trga dolazi od ruske riječi „krasnayi“ što osim što može označavati da je nešto krasno ili lijepo kao i na hrvatskom jeziku, prvotno označava crvenu boju. Također, u početku se riječ „krasnaya“ odnosila na obližnju katedralu sv. Vasilija što se kasnije prenijelo na naziv trga. Dužina cijelog trga iznosi oko 330, a širina oko 70 metara.

Ono što čini Crveni trg toliko lijepim i jedinstvenim su sve predivne građevine koje ga okružuju ili se na njegovoj prostranoj pozornici nalaze, te na taj način čine njegovu cjelovitu vizuru. Zanimljivo je spomenuti da su se nekada na trgu nalazile drvene građevine koje je zbog učestalih požara car Ivan III dao porušiti krajem 15. stoljeća. Od tada se Crveni trg razvija u najvažniju moskovsku tržnicu. Među najpoznatije građevine koje je gotovo nemoguće pojmovno i vizualno odvojiti od Crvenog trga svakako spada moskovski Kremlj – kompleks utvrđenog povijesnog središta glavnog ruskog grada, koji se smjestio na brdu iznad istoimene rijeke Moskve. Čitavi kompleks uključuje četiri palače, četiri katedrale i obrambeni zid s tornjevima. Kao što je kroz povijest Kremlj bio sjedište ruskih vladara, tako se i danas u njemu nalazi rezidencija ruskog predsjednika. Pored Kremlja, najprepoznatljivija građevina na Crvenom trgu svakako je predivna katedrala sv. Vasilija izgrađena sredinom 16. stoljeća. Ovaj prelijepi sakralni objekt predstavlja jedinstveni i neponovljiv primjer u ruskoj arhitekturi. Točnije, katedrala je se sastoji od osam manjih crkava koje svojim šarenim kupolama okružuju glavnu crkvu smještenu u središtu kompleksa.

Na istočnoj strani trga nalazi se GUM (rus. Glavnyi Universalnyi Magazin) - najveća trgovačka kuća u prijašnjem Sovjetskom savezu, nedaleko kojeg je smještena obnovljena Kazanjska katedrala. Ovdje je bitno istaknuti da je Kazanjska katedrala bila porušena za vrijeme komunističke vladavine u Rusiji još 1936. g., te da je obnovljena tek 1993. g. Na sjevernom dijelu trga smješten je Državni povijesni muzej čija se zgrada skladno uklapa s tornjevima Kremlja u cjelovitu vizuru Crvenog trga. U muzeju se danas nalazi na milijune povijesnih artefakata koji svjedoče o bogatoj ruskoj povijesti. Na trgu se nalazi i poznati Lenjinov mauzolej u kojem je za nadolazeće generacije postavljeno balzamirano tijelo Vladimir Ilijiča Lenjina nakon njegove smrti 1924. godine. Ispred katedrale Sv. Vasilija nalazi se iedini brončani kip na trgu s likovima Kuzme Minjina i Dmitrija Požarskog koji su se istakli u oslobađanju Moskve od Poljaka početkom 17. stoljeća. U blizini spomenika nalazi se i Lobnoye Mesto koje predstavlja kružnu platformu koja je kroz povijest služila za održavanje raznih javnih ceremonija.

Zanimljivo je istaknuti da su za vrijeme Sovjetske ere spomenuti brončani spomenik Kuzme Minjina i Dmitrija Požarskog kao i Lobnoye Mesto bili pomaknuti od svoje originalne pozicije zbog održavanja velikih vojnih parada. Osim što su mnoga povijesna događanja na Crvenom trgu ostala zabilježena na slikama poznatih ruskih umjetnika, danas su poznate vizure trga s njegovim građevinama korištene u raznim medijima kao prepoznatljiv simbol Rusije. Ova jedinstvena „pozornica“ na kojoj su se odigrali mnogi važni događaji ruske povijesti danas nakon dva desetljeća od demokratskih promjena u Rusiji nastavlja privlačiti mnoge posjetitelje iz cijelog svijeta. Upravo zato i ne čudi činjenica da je Crveni trg zajedno s Kremljom 1990. godine prepoznat kao mjesto iznimne kulturno-povijesne vrijednosti od strane UNESCO-a.