« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
Poklade, maškare, fašnik… Sve su to nazivi za vrijeme koje prethodi Korizmi, a potom i Uskrsu.
Na Poklade, svatko ima priliku postati netko drugi – ratnik, princeza, kauboj, klaun, osoba iz javnog života… Običaji maskiranja sežu daleko u prošlost, a prvotno im je značenje bilo zaštitno – zastrašivanje demona, zlih sila i duhova, kako bi ih se udaljilo od ljudi, stoke, stanova... Danas se pokladni običaji objašnjavaju kao pobjeda nad zimom, nevoljama, oskudicom i svim ostalim nedaćama. Organiziraju se pokladne povorke odraslih i djece, koje će pjesmom i plesom otjerati sve što je loše, a dozvati ono lijepo i dobro.
Dječja pokladna povorka otjerala je zimu i zlu kob iz našeg grada u subotu, 18. veljače.
Djeca iz vrtića te 3. i 4. razreda gradskih osnovnih škola, prošetala su središtem grada u svojim živopisnim kostimima i donijela boje u sivilo zimskog dana. Središnja gradska pozornica oživjela je pod rasplesanim koracima malih hobotnica, patuljaka, žaba, životinja, štrumfova, plinskih boca, „bolesnika“ i medicinskih sestara… Svojom pjesmom, plesom i veseljem, otjerali su hladnoću i darovali nam trenutke uživanja u dašku nadolazećeg proljeća!
Fotografije pokladne povorke pogledajte ovdje!
MALI NOVINARI I UČITELJICA DANIJELA LAKTAŠIĆ