Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška
| « Rujan 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
U sklopu projekta „Mi jedemo odgovorno“ skupina ekologa naše škole pod vodstvom učiteljice Nade Gajski održali su radionicu razmjene i proučavanja sjemenja.
Projekt nas uči kako sjeme treba čuvati, sijati, posebno stare sorte , jer na taj način čuvamo bioraznolikost. Učenici su donijeli različite vrste sjemenja: povrtno , cvjetno, jestivo sjeme, sjeme žitarica i drugo. Nakon uputa , razgovora i prepoznavanja raznih vrsta sjemenja izradili su plakate. Naučili su:
U razdoblju od 100 godina (1900. – 2000.), izgubilo se 75% biološke raznolikosti poljoprivrednih proizvoda jer su zemljoradnici širom svijeta prestali koristiti brojne slobodno oprašene biljne vrste. Zbog uvođenja i prihvaćanja industrijskih metoda poljoprivredne proizvodnje i kompleksnih zakona, zemljoradnici se sve više okreću prema komercijalnim hibridnim vrstama koje postižu veći urod, jednoobraznu veličinu, izgled i okus. One također zadovoljavaju potrebe potrošača koji žele jeftiniju hranu predvidive kvalitete. Međutim, nedostatak u tome je da zemljoradnici uzgajaju sve manje različitih vrsta pšenice, rajčica ili krumpira čime se umanjuje kapacitet uzgoja dovoljne količine hrane za sve ljude u budućnosti.
Koordinatorica projekta Helena Kudra
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
