preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška

Login
« Rujan 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

 

 

"Mozak nije posuda koju treba napuniti,

već vatra koju treba zapaliti" 

(Plutarh)  

- prethodni citati -

Brojač posjeta
Ispis statistike od 7. 3. 2011.

Ukupno: 719418
Ovaj mjesec: 8111
Ovaj tjedan: 714
Danas: 50
GODIŠNJAK

ŠKOLSKA PREHRANA

e-Škole

 

HIMNA ŠKOLE

 

Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.

Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u  školi kraj Šumetlice.
 
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.

HIMNA EKO-ŠKOLE

  

Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
 
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
    
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
 
S.O.S. otvorite oči…

EKO KODEKS

DIJAMANTNI CERTIFIKAT

LOGO STOP NASILJU

LJUDEVIT GAJ

Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je  20. travnja 1872. u Zagrebu.

Naslovnica
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Uz Dan škole
Autor: Dinko Šimić, 4. 6. 2020.

TKO JE BIO

LJUDEVIT GAJ ?

 

 

Slavni preporoditelj, jezičar i političar koji je zaslužan što danas govorimo štokavskim narječjem; o životu i djelu Ljudevita Gaja pročitajte u ovom tekstu.


Gaj je na svijet došao davne 1809. godine u Krapini. Potječe iz francusko-njemačke obitelji, te se u njegovom kućanstvu pričalo njemačkim jezikom. Školovao se u Beču, Grazu i Pešti i tek ondje došao u kontakt sa svojom nacionalnom manjinom. Za vrijeme školovanja, u njemu su formirala nacionalna svijest. 1828. godine osnovao je svoj prvi Ilirski klub (Graz).

U to vrijeme hrvatske su zemlje zbog povijesnih okolnosti bile podijeljene, te se javljala težnja za ujedinjenjem. Hrvatski je sabor na svojim zasjedanjima neprestano, ali bezuspješno zahtijevao ujedinjenje.  U Banskoj Hrvatskoj glavnu je riječ imalo plemstvo, no jačala je uloga građanstva, a napose građanske inteligencije. Opasnost od apsolutističke vlasti za vladavine Josipa ll. te strah od Francuske revolucije, naveli su Hrvatski sabor da dio političkih i financijskih ovlasti predaju ugarskoj vladi. Time je Hrvatska izgubila poseban državno-pravni položaj i mogućnost da odlučuje o nekim autonomnim poslovima. Za njega će se preporoditelji u 19. stoljeću morati žustro boriti.

Mađari su smatrali da je došao trenutak kada mogu stvoriti svoju nacionalnu državu gdje postoji jedan narod i jedan jezik – mađarski. Držali su potrebnim da se taj jezik uči i u hrvatskim školama kao obavezan predmet. To su bili pokušaji mađarizacije. U Hrvatskoj su se rabila tri jezika: latinski (službeni), njemački (plemstvo) i hrvatski (neobrazovani slojevi). U prvoj polovici  19. st. nije bilo jedinstvenog pravopisa. Mlada je hrvatska inteligencija počela djelovati na stvaranju jedinstvenog hrvatskog jezika. Odlučno su i hrabro stupili u obranu hrvatskog jezika i državnosti.

Među njima se posebno isticao Ljudevit Gaj. 1830. godine objavio Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisanja. Potaknut češkim pravopisom, pokušao je za svaki glas uvesti slovo latiničnog pisma. Ta inačica hrvatske abecede naziva se i gajicom. Smatrao je da hrvati trebaju prihvatiti štokavsko narječje kao zajedničko. Dobivši 1834. godine odobrenje, 1835. počeo je izdavati Novine horvatske, u kojima se nalazio prilog Danica horvatska, slavonska i dalmatinska. Preporodne ideje odlučio je širiti pomoću Danice, koju je tiskao  u svojoj tiskari. Pod utjecajem grofa Draškovića, 1836. godine preimenovao je novine u Ilirske narodne novine i Danicu ilirsku.  

    Ljudevit Gaj je preminuo u Zagrebu, 20. travnja 1872. Ostavio je neizbrisiv trag u povijesti hrvatskog naroda. Njegova uloga u narodnom preporodu ostala je zabilježena do danas što je dovelo do modernizacije Hrvatske.

 

Izvori: Vremeplov 7

            Lektire.hr

            Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

 

Istražila učenica Ema Posavčević 7.b razred





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju