preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška

Login
« Rujan 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

 

 

"Mozak nije posuda koju treba napuniti,

već vatra koju treba zapaliti" 

(Plutarh)  

- prethodni citati -

Brojač posjeta
Ispis statistike od 7. 3. 2011.

Ukupno: 719418
Ovaj mjesec: 8111
Ovaj tjedan: 714
Danas: 50
GODIŠNJAK

ŠKOLSKA PREHRANA

e-Škole

 

HIMNA ŠKOLE

 

Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.

Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u  školi kraj Šumetlice.
 
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.

HIMNA EKO-ŠKOLE

  

Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
 
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
    
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
 
S.O.S. otvorite oči…

EKO KODEKS

DIJAMANTNI CERTIFIKAT

LOGO STOP NASILJU

LJUDEVIT GAJ

Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je  20. travnja 1872. u Zagrebu.

Naslovnica
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Kako se nositi sa strahom
Autor: Helena Kudra, 2. 2. 2021.

Strah je osjećaj koji nas, uz mnoge druge prati kroz život.  Kako prevladati strah, koje su tehnike osnaživanja, sve je to zanimalo naše trećaše.


Zanimljivu radionicu na temu kako se nositi sa strahom realizirali su učenici 3. a i 3.b  razreda sa pedagoginjom škole.

Za početak su  trebali napisati na papiriće čega se sve boje. Bilo je zanimljivih odgovora, a najčešći su bili: mraka,samoće, zmija, pauka, potresa, likova iz filmova, grmljavine, smrdljivog martina, divljih životinja, loše ocjene.

Navedeni strahovi upravo su oni koji se javljaju kod djece u ovoj razvojnoj dobi. Rečeno im je da je u redu priznati da se bojimo. Zadatak za učenike bio je  definirati  osjećaj ili emociju koji se javlja kada se bojiš, a to je strah.

Slijedilo je prisjećanje događaja kada su se bojali. Trebali su ga opisati. Bilo je različitih zanimljivih priča od  neobičnog pucketanja u krovu , zvukova koje samo oni čuju, nevidljivih bića ispod kreveta koji ih gledaju cijelu noć, imaginarnih likova kojih se boje kada ugase svjetlo do stvarnih osoba  bića ili pojava kojih se boje.

Slušajući priče svojih prijatelja ostali učenici su trebali osmisliti kako im mogu pomoći . Savjeti  su bili: utješiti,reći: nemoj se bojati,  upali svjetlo, provjeri prije spavanja ima li koga ispod kreveta, pričaj o tome s roditeljima, nemoj gledati strašne filmove ili videa, govori sam sebi tiho ja se ne bojim više jer sam naučio da mi ne može ništa biti .

Naučili su da im  kod straha od potresa pomaže saznanje da se znaju pravilno ponašati u slučaju potresa ( sakriti se ispod klupe, a kada završi polako izaći iz zgrade) . Znači, znanje o nekim pojavama, bićima i ljudima pomaže nam u boljem razumijevanju razloga našeg straha.

Učenici su naučili još neke tehnike osnaživanja kao što su:

  • razgovarati s roditeljima, opisati zašto i zbog čega se javlja strah
  • vježbati duboko disati i govoriti si riječi ohrabrenja
  • opisivati strah usmeno ili pismeno
  • crtati strah

Za kraj su nacrtali kako izgleda njihov strah, te je napravljena razredna izložba straha. Učenici su rekli da im je bilo  zanimljivo i poučno. Školski sat bio im je prekratak.

Helena Kudra, pedagoginja






[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju