« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
Čitanje je višestruko složena jezična djelatnost koja se, za razliku od urođene vještine govora, mora usvojiti služeći se nizom različitih kognitivnih sposobnosti (Čudina-Obradović, 2003; Visinko, 2014).Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi broj pročitanih riječi u minuti među učenicima četvrtih i osmih razreda osnovne škole.
Sudjelovanje je bilo dobrovoljno i povjerljivo. Istraživanje je provela stručna suradnica knjižničarka u suradnji s učiteljima. Prosječan broj pročitanih riječi u minuti učenika četvrtih razreda je 70, što je i prosjek za tu dob. (Furlan, prema Bjelica J. i Posokhova I., 2001.). Najbolji učenici pročitali su 85 riječi u minuti. Prosječan broj pročitanih riječi učenika osmih razreda je 91, dok su najbolji učenici pročitali 97 riječi u minuti. Učenicima osmih razreda pokazane su vježbe za povećanje brzine čitanja (širenje vidnog polja, fokus, koncentracija). Rezultati pokazuju veliki varijabilitet, imamo učenike koji su slabi čitači (ispod prosjeka za dob) do učenika koji čitaju jako dobro (iznad prosjeka za dob).
Tečno čitanje je vještina koja se može usavršavati. Potrebno je vježbati i povećati motivaciju učenika. Valja imati na umu da je brzina čitanja jedan od važnijih faktora koji utječu na akademski uspjeh pojedinca.
IZVORI
Češi, M. i Ivančić, Đ. (2019). Izazovi i umijeća učenja i poučavanja. Zagreb: Ljevak
Istina o brzini čitanja https://hr.goldavelez.com/
Školski portal https://www.skolskiportal.hr/
Visinko, K. (2014). Čitanje, poučavanje i učenje. Zagreb: Školska knjiga.
Autor: Martina Prpić