Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška
| « Rujan 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
PROJEKT ZAVIČAJNI KNJIŽEVNICI
Sam završetak Mjeseca hrvatske knjige obilježili smo najbolje moguće – susretom s dragim književnikom zavičajnikom Titom Bilopavlovićem.
Učenici 6. b razreda Osnovne škole Ljudevita Gaja i učenici 5. c i d razreda Osnovne škole Mato Lovrak sa svojim su učiteljicama Hrvatskoga jezika Marinelom Banovčić i Natalijom Golovrški posjetili 15. listopada 2022. godine Dječji odjel Gradske knjižnice Nova Gradiška gdje su se susreli s Titom Bilopavlovićem i predstavili aktivnosti međuškolskog projekta Zavičajni književnici koje smo u ovoj školskoj godini posvetili upravo njemu.
Učenici 6. b razreda OŠ Ljudevita Gaja prošlu su školsku godinu proveli projekt Djetinjstvo i odrastanje u pričama Tita Bilopavlovića. Proučavali su osobine pripovjedača (za kojega vjerujemo da je baš pisac), lokacije grada koje se u djelu pojavljuju te kako su likovi priča provodili svoje slobodno vrijeme. Uspoređivali su odrastanje likova sa svojim odrastanjem. Prema receptu iz priče Paunaš izradili su praćku i organizirali turnir u praćkanju. Napravili su i loptu krpenjaču i okušali se u različitim sportovima s loptom. Lokacije u gradu koje su prepoznali u djelu fotografirali su i zajedno s citatima unijeli ih u Google kartu.
Učenici petih razreda Osnovne škole Mato Lovrak također su proučavali osobine likova, imena likova povezivali s današnjim prezimenima u gradu, istraživali lokacije na kojima se odvija radnja, a na satu Likovne kulture ilustrirali naslovnice priča. Izradili su plakat o književniku i zapisali brojna pitanja koja bi ga o Paunašu pitali (Jesu li likovi iz Paunaša stvarni? Koja je bila Vaša najdraža igra? Jeste li stvarno prvi put zapalili cigaretu u 5. razredu? Jeste li u djetinjstvu ikada pomislili da ćete biti pisac?).
Ovaj je susret u knjižnici ujedno bio i promocija zbirke pjesama „Pjesme mudre sove i svrake naopake“. Pjesme iz zbirke čitali su petaši Franka Banovčić, Petra Žeruk i Juran Andrijanić. Susret je moderirala knjižničarka Biljana Dakić.
Tekst: Marinela Banovčić i Natalija Golovrški
Fotografije: Marinela Banovčić, Natalija Golovrški i Dejan Ivanković
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
