preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška

Login
« Rujan 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

 

 

"Mozak nije posuda koju treba napuniti,

već vatra koju treba zapaliti" 

(Plutarh)  

- prethodni citati -

Brojač posjeta
Ispis statistike od 7. 3. 2011.

Ukupno: 719418
Ovaj mjesec: 8111
Ovaj tjedan: 714
Danas: 50
GODIŠNJAK

ŠKOLSKA PREHRANA

e-Škole

 

HIMNA ŠKOLE

 

Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.

Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u  školi kraj Šumetlice.
 
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.

HIMNA EKO-ŠKOLE

  

Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
 
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
    
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
 
S.O.S. otvorite oči…

EKO KODEKS

DIJAMANTNI CERTIFIKAT

LOGO STOP NASILJU

LJUDEVIT GAJ

Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je  20. travnja 1872. u Zagrebu.

Naslovnica
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
10. rujna - Hrvatski olimpijski dan
Autor: Marina Šoufek Podhraški, 10. 9. 2012.

Početci olimpijskih igara odvijali su se u Olimpiji na grčkom poluotoku Peloponezu. Bila su to športska natjecanja koja su prema mjestu održavanja  dobila naziv igre olimpijade.
 


Nitko ne zna kada su počele, ali prvi pisani trag potječe iz 776. godine pr.K. Igre su se održavale na istom mjestu svake četiri godine, a to četverogodišnje razdoblje dobilo je naziv olimpijada te je predstavljalo jedinicu vremena. Naime, vrijeme se tada češće mjerilo u olimpijadama nego u godinama.

Športaši su trenirali i natjecali se bez odjeće. Grci su smatrali da ljepota gologa tijela odražava unutarnju ljepotu čovjeka i da oslikava ravnotežu tijela i uma te da bavljenje športom pomaže u uspostavi ravnoteže. Športaši su prije vježbanja mazali tijelo maslinovim uljem i posipali se sitnim pijeskom.

Ulje i pijesak pomagali su u regulaciji tjelesne temperature i stvarali zaštitu od sunca, ali i od trenerove palice kojom bi ih udarao ako ne bi pravilno izveli vježbu.
Pobjednici igara dobivali su vijenac od maslinovih grančica. Pobjednik je dobivao i crvenu vunenu vrpcu te palmin list. Pobjednik je bio slavan. Klesali su se njegovi kipovi i o njemu pisali stihovi.  U nekim polisima kovao se novac s likom pobjednika da ne bi bio zaboravljen.

Olimpijske igre modernog doba
Nadahnut antičkim igrama olimpijade, francuski povjesničar Pierre de Coubertin (1863. -1937.) osmislio je suvremene olimpijske igre i 1894. u Parizu osnovao Međunarodni olimpijski odbor.
Prve olimpijske igre modernog doba održane su 1896. u Ateni.  Prema izmijenjenim pravilima, te su igre natjecanje športaša iz cijeloga svijeta i održavaju se svake četvrte godine u velikom broju športova.

Natjecati se mogu svi osim žena, kojima je sudjelovanje dopušteno tek 1900. na Olimpijskim igrama u Parizu, i to samo u tenisu i golfu. Zbog predrasuda se smatralo da žene koje se bave športom gube na ženstvenosti, da čak postaju neplodne ako se bave športom. Predrasude su postupno nestajale i situacija se polako mijenjala.

Porast popularnosti zimskih športova doveo je do Prvih zimskih olimpijskih igara koje su održane 1924. u Francuskoj. Danas se ljetne i zimske olimpijske igre održavaju naizmjence svake druge godine.

Hrvatski olimpijski odbor
Hrvatski olimpijski odbor utemeljen je 10. rujna 1991. Godine. Privremeno priznanje Međunarodnog  olimpijskog odbora uslijedilo je 17. siječnja 1992., što nam je omogućilo sudjelovanje na 16. zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu i 25. ljetnim olimpijskim igrama u Barceloni. Konačno priznanje uslijedilo je 24. rujna 1993.

Ciljevi HOO-a su skrb o širenju olimpijskih načela, etičkih i moralnih normi u športu, poticanje, promicanje i skrb o cjelokupnom hrvatskom športu te njegovo predstavljanje pred MOO-om i odgovarajućim međunarodnim športskim organizacijama i udruženjima, usklađivanje, poticanje i skrb o aktivnostima nacionalnih športskih saveza, skrb o razvoju i promicanju športa na državnoj razini te poticanje organizacije i usklađivanje športa na razini županija, gradova i općina, kao i poticanje i skrb o svekolikom hrvatskom športu.

 

FOTOGALERIJA





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju