Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška
| « Rujan 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
14. 09. u našoj školi doktor Kocić održao je predavanje o tuberkulozi za učenike sedmih razreda.
Što je tuberkuloza?
Tuberkuloza ili sušica (poznata pod skraćenicama TB ili TBC) je zarazna bolest koju izaziva bakterija Mycobacterium tuberculosis.
Najčešće se javlja kao tuberkuloza pluća, ali ponekad zahvaća i središnji živčani sustav (meningitis), krvožilni sustav (milijarna TB), limfni sustav, genitourinarni sustav, kosti i zglobove.
Tuberkuloza je jedna od najraširenijih zaraznih bolesti u svijetu i računa se da je njome zaraženo između 2 i 3 milijarde ljudi. Svake godine se zarazi oko 9 milijuna ljudi.
Devedeset posto svih zaraženih ima latentni oblik bolesti bez izraženih simptoma. Od onih koji razviju aktivnu formu bolesti, svake godine od svijetu umire 2 milijuna ljudi, što čini tuberkulozu najsmrtonosnijom zaraznom bolešću iza AIDS-a.
Tuberkuloza je bila opisivana u još u drevnim medicinskim tekstovima, ali je tek u 19. stoljeću identificirana kao posebna bolest. Poticaj istraživanju je bila industrijska revolucija i nagli priljev stanovništva u gradove gdje se bolest brzo počela širiti među siromašnim radnicima. Tuberkuloza je, slično kao i kolera, dovela do preispitivanja higijenskih navika u svrhu prevencije.
24. ožujka 1882. njemački liječnik Robert Koch otkrio je uzročnika tuberkuloze. Tek je otkriće antibiotika, odnosno streptomicina godine 1946. omogućilo adekvatno liječenje. Dugo se smatralo da će tuberkuloza s vremenom biti iskorijenjena, ali je to mišljenje u posljednje vrijeme drastično promijenjeno. Razlog tome je intenziviranje protoka ljudi koji šire zarazu, epidemija AIDS-a koja slabi imunološki sustav bolesnika, te otkriće sojeva bakterija koje su rezistentne na antibiotike.
Kirurški oblici tuberkuloze su hladni apsces (tuberkulozno gnojno žarište bez znakova akutne upale), tuberkulozne fistule (nastaju kada tuberkulozni proces perforira prema površini kože ili u okolni šuplji organ), te tuberkulozni limfadenditis (tuberkulozna upala limfnih čvorova).
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
