Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška

Svjetski dan hrane obilježava se 16. listopada, na dan kad je 1945. osnovan “Food and Agriculture Organization”, ogranak Ujedinjenih naroda koji se bavi hranom i razvojem agrikulture u svijetu. Otkako postoji, FAO se bavi problematikom nedostupnosti hrane, s posebnom pažnjom na zemlje u razvoju.

Prema posljednjim podatcima koje je FAO objavila 9. listopada, u svijetu je pothranjeno gotovo 870 milijuna ljudi tj. svaki osmi čovjek. Velika većina pothranjenih je iz zemalja u razvoju, njih čak 852 milijuna, dok 15 milijuna dolazi iz razvijenih zemalja. Ako gledamo posljednja dva desetljeća, broj gladnih u svijetu se smanjio. Dok je 1992. godine postotak pothranjenih u svijetu iznosio 19% svjetske populacije (milijardu ljudi), danas je taj postotak 12%, što je napredak, ali nedovoljan.

Dva i pol milijuna djece umire svake godine zbog neuhranjenosti

“U današnjem svijetu u kojemu su tehnološke i ekonomske prilike besprimjerne, smatramo da je potpuno neprihvatljivo da je 100 milijuna djece mlađe od 5 godina neuhranjeno, zbog čega ne ostvaruju svoj ljudski i socio-ekonomski potencijal. Dva i pol milijuna djece svaki godine umire zbog neuhranjenosti”, u UN-ovom izvještaju su složno izjavili čelnici José Graziano da Silva iz FAO-a, Kanayo F. Nwanze iz IFAD-a (Internacionalni fond za agrikulturni razvoj) i Ertharin Cousin iz WFP-a (Svjetskog fonda za hranu).

Najviše gladnih ima u Aziji i Pacifiku gdje taj broj i najviše pao u posljednjih 20 godina i to zbog ubrzanog razvoja nekih zemalja te regije (sa 739 milijuna na 563). Pad broja gladnih još je bitniji ako znamo da se tamo dogodio i najveći porast broja stanovnika.

Afrika je jedino područje u razvoju na kojemu je broj gladnih u posljednjih 20 godina narastao sa 175 milijuna na 239 milijuna. Broj gladnih u razvijenim zemljama je također narastao s 13 milijuna mjerenih u periodu 2004-2006 na 16 milijuna izmjerenih ove godine.

Čisto zbog usporedbe, mjerenja s početka 2011. godine su ukazala da milijardu ljudi ima višak kilograma, dok ih se gotovo 400 milijuna smatra pretilima. U članku objavljenom u BMC Public Health-u u lipnju ove godine stavljen je popis zemalja s najdebljim stanovništvom. U redom bogatim zemljama, pri vrhu se našla i Hrvatska. Na prvom mjestu su Amerikanci od kojih dvije trećine ima prekomjernu tjelesnu težinu, a jedna trećina od toga je pretila. Amerikance slijede Kuvajćani, njih Katarci a na četvrtom mjestu su se utaborili Hrvati. Unatoč činjenici da su najdeblje nacije ipak one bogatije ili se uglavnom nalaze u Sjevernoj Americi i Europi, sve je veći broj debelih i u siromašnim zemljama tj. onima u razvoju. Razlog sve veće pretilosti je i u sve manjem kretanju ljudi i sve nekvalitetnijoj prehrani.