Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška
| « Rujan 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
„Stare i mudre knjige svjedoče da je jedan mali europski narod osvojio više svijeta od Batu-kana i starih Rimljana. Još sredinom sedamnaestog stoljeća krenuo je tiho, bez mržnje i oružja, iz svoje kolijevke između Panonske ravni i Jadranskog mora, i stigao u bezbrojna mjesta poznatog svijeta. I danas se posvuda vide tragovi tog osvajanja. Simbol moga naroda nose već ljudi cijelog planeta. Nose ga blizu srca, između košulje i kaputa. Štoviše, on ih grli oko vrata poput dragog prijatelja.
Jeste li znali …?
U vrijeme europskog tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.), legendarna laka konjica stigla je i do Pariza. Zanimljivo je da su Hrvati, kao dio svoje tradicionalne odore, na sebi svojstven način vezali oko vrata slikovite rupce. Ovaj lijepi „hrvatski stil“ osvojio je probirljive Parižane u vrijeme Louisa XIV i oni su usvojili novi modni predmet koji se nosio „a la maniere croate“ (na hrvatski način) i taj izraz je ubrzo postao korijenom nove francuske riječi „cravate“. Tako je kravata kao znak kulture i otmjenosti ušla u ondašnju građansku modu i osvojila cijelu Europu, a danas i cijeli civilizirani svijet.“
Naša škola je na svečan način obilježila Svjetski dan kravate. I nastavnici i učenici odjenuli su se svečano i svoje odjevne kombinacije upotpunili znakom otmjenosti - kravatom. Održane su različite nastavne aktivnosti, sve usmjerene na upoznavanje našeg nacionalnog simbola koji je osvojio cijeli svijet.
MALI NOVINARI I UČITELJICA DANIJELA MARJANOVIĆ
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
