Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška

Mi smo malo čudo svemira i pravo je vrijeme da si svi zajedno to i osvijestimo. 5. ožujka se , naime, slavi Dan očuvanja energije.

Not for sale!

Od postanka do danas, naučili smo pismo, izmili tiskarski stroj, električnu energiju, prijevozna sredstva, razvili tehnologiju, hodali po Mjesecu, „olakšali“ si život u svakom mogućem pogledu i pritom zaboravili da s čudima treba oprezno. Suočeni s drugom stranom medalje „napretka“ civilizacije, u strahu promatramo novo lice Zemlje.

Podizanje razine CO_2. Povišenje temperature. Zagrijavanje oceana. Otapanje ledenjaka. Dizanje razine mora. Stanjivanje morskog leda. Povećanje šumskih požara. Smanjivanje jezera. Dulja sušna razdoblja. Povećanje oborina. Blaže zime. Ranije  proljeće. Kasnija jesen. Promjenu razdoblja migracija. Promjena staništa. Ptice se ranije gnijezede. Širenje bolesti. Smanjuju se nakupine snijega. Nestaju vodozemci. Obala erodira. Suše se tropske „oblačne šume“. Dolazi do naglog porasta temperatura na visinama.Vrijeme divlja, a prirodne katastrofe prijete sa svih strana. Što se, zaboga, događa?

Indijanski poglavica Seattle uputio je 1854. godine pismo američkome predsjedniku, kao odgovor na ponudu da kupe Indijansku zemlju;

Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti?

No, moderan čovjek je navikao da sve može kupiti i da sve što ima cijenu, nešto vrijedi. Zrak, čiste rijeke, nezagađene ulice, smogom rasterećni gradovi, pčele na svom radnom zadatku i mnoge druge, za opstanak važne, radnje – ne koštaju ništa, nemaju cijenu i čovjeku kao takve, ne znače ništa.

"Zamka matrijalizma u koju smo svi upali i koja kumuje našoj autodestrukciji, ujedno je i najveći financijski paradoks jer sve ono što nama „ne vrijedi ništa“, prema izračunu astrofizičara, Greg Laughlina, vrijedi  27 tisuća trilijuna kuna. Naime, toliko vrijedi  planeta Zemlja, sa svojom starošću, temperaturom, energijom i životom. Biste li se ponašali prema svom domu, onako kako se sada ponašate prema Zemlji,  da znate da on vrijedi 27 tisuća trilijuna kuna? Razmislite, nije li Zemlja, zapravo vaš dom? Ponašate li se prema njoj uistinu tako?"

Čistoća je pola zdravlja

Stara je priča da ljudi nisu ekološki osvješteni, jer pored svih prirodnih katastrofa, teško je za povjerovati da jednostavnom racionalizacijom netko ne vidi posljedice čovjekovog „zlostavljanja“ Zemlje. Međutim, nova priča, koju svi imamo zadatak proširiti, je ta da ljudi jesu ekološki osvješteni, ali nisu dovoljno informirani kako točno ekološki djelovati. Jedni smatraju kako kap ne čini more i kako oni kao pojedinci ništa po tom pitanju ne mogu učiniti niti promijeniti.

Drugi su mišljenja da je prekasno za velike revolucije i obnavljanja, dok treći sve skupa smatraju jednom velikom zavjerom. Zajedničko svima njima je to da su u zabludi. Svaki od nas je itekako važan za zdrav planet. Svatko od nas može učiniti nešto da pomogne ozdravljenju. Svatko od nas  ima obavezu biti dobar gost, kao što svi mi jesmo gosti planete Zemlje i ništa od toga ne pripada nama. Kažu da je čistoća pola zdravlja.

Malu ekološku pismenost započnimo od toga! Uče nas da peremo ruke prije jela i brinemo o higijeni tijela, da će nas to zaštiti od bakterija, virusa i mnogih bolesti. Isto tako je i s planetom Zemljom. Ne bacajmo smeće (to je poput pranja ruku prije jela), reducirajmo ispušne plinove i količinu smoga u atmosferi (to je poput nepušača koji je kostantno u društvu pušača), izbjegavajmo korištenje proizvoda štetnih za okoliš (kao što uzbjegavamo namirnice na koje smo alergični) i volimo planetu (kao što volimo majku koja nam je dala život).

Svi smo dio slagalice i ako se jedan dio izgubi, konačna slika neće biti kakav bi trebala.

Dvije minute dnevno za zeleniji planet

Jako ste zaposleni i mislite kako nemate vremena za globalno čišćenje planete?  Ne brinite, dvije minute dnevno je dovoljno. Povodom Svjetskog dana stanovništva objavljena su računanja prema kojima će 2050. godine na Zemlji živjeti 9,1 milijarda ljudi. Sad, zamislite da se međusobno naučimo kako da svatko od nas odvoji samo dvije minute dnevno za očuvanje planeta Zemlje! Koliko bismo samo postigli, obnovili  i sačuvali preostalog blaga? Naučite sebe (a zatim poučite druge) kako u dvije minute učiniti mnogo.

Štednja vode!

Otvorite slavinu nakratko da navlažite četkicu za zube i zatvorite je sve dok ne dođe vrijeme za ispiranje (u suprotnom u nepovrat odlazi oko 9l vode). Umjesto kupanja, tuširajte se (za kupanje je potrebno između 40 i 150 l vode, a za petominutno tuširanje puno manje). Koristite hladnu vodu kad god je to moguće (dok „čekate“ da dođe topla voda, usput se potroši nekoliko litara hladne, da ne spominjemo uzaludno potršenu električnu ili plinsku energiju bojlera).

Štednja papira!

Štednja papira je jedna od najlakših i najisplativinij doprinosa koje moežemo učiniti za okoliš.

Oko 40% do 50% onoga što bacamo jest papir. Za izradu tone papira, potrebno je 17 stabala. Indirektno, svaki čovjek koji čita novine,  potroši po jedno stablo svakih 10 ili 12 tjedana, da ne spominjemo koliko se potroši nekim drugim „papirnatim putevima“. Pišite na poleđini korištenog papira, reciklirajte papir i ne kupujte proizvode koji su duplo pakirani.

Štednja električne energije!

Koristite štedne žarulje umjesto običnih, jer traju 10 puta duže te koriste 2/3 energije manje. Koristite ekspres-lonac. Isključite iz struje uređaje koji nisu u upotrebi, nego su na standbayu. U prosječnom kućanstvu se nalazi između 5 do 20 takvih uređaja. Najčešći su; printeri,  modemi, konverteri, radio i CD playeri, aparati za kavu, ručni usisavači te stolno računalo koje često ostaje uključeno cijeli dan. Izračun WWF-a pokazuje da na standby potrošnju otpada oko 10% ukupne godišnje potrošnje struje u kućanstvu.

Reciklirajte!

Reciklirati možete praktički sve iz kućanstva. U plavi kontenjer bacajte papir, karton i tetrapak. Zeleni je za sve vrste stakla,  ali ne i za žarulje, porculan, keramiku, automobilsko staklo i sl. U sivi kontenjer ide metal, odnosno samo limenke od pića. Pogrešno je u takve spremnike odlagati konzerve i druge razne metalne predmete, jer oni idu ravno na reciklažno dvorište. Žuti kontenjer je za plastiku, a crveni za baterije. U Hrvatskoj se reciklira tek oko 10% otpada, dok je prosjek EU 27%. Plan EU je dostići 50% recikliranja do 2020.godine.

Opremite dom eko uređajima

Zahvaljujući razvoju tehnologije i čovjekove osvještenosti, u ponudi imamo sve više (i financijski prihvatljivijih) eko uređaja. „Zeleni“ uređaji jamče uštedu energije i vode, a kad bi svi u Europi zamijenili svoje stare i neučinkovite uređaje s novima, mogli bismo smanjiti emisiju CO2 za otprilike 20 milijuna. Razmisliti o kupovini jednog takvog jer je i financijski i ekološki isplativo.

Živite zeleno!

Šetajte, vozite bicikl, role ili koristite javni prijevoz, radje nego automobil. Jedite organski uzgojenu i sezonsku hranu. Kupnjom lokalnog sezonskog povrća tijekom jedne godine možemo uštedjeti 59 kg CO₂.  Ako ste u prilici, zasadite stablo. Koristite platnene vrećice. Informirajte se o obnovljivim izvorima energije, koji su skuplji, ali dugoročno isplativiji.