« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Prva Svjetska zdravstvena skupština u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije održana je 1948. godine, a odlukom te iste skupštine, 7. travnja je proglašen Svjetskim danom zdravlja i slavi se od 1950. godine.
Tema ovogodišnjeg dana je visoki krvni tlak koji povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara i zatajenja bubrega. Ako se ne kontrolira, visoki krvni tlak može uzrokovati sljepoću, nepravilnosti otkucaja i naposljetku i zatajenje srca.
U razvijenim zemljama svijeta od hipertenzije boluje 37 posto muškaraca i 37 posto žena, no u Hrvatskoj su istraživanja pokazala da hipertenziju ima 45 posto muškaraca i 43 posto žena. U 95 posto slučajeva uzrok arterijske hipertenzije nije poznat, no na pojavu visokog krvnog tlaka utječu debljina, visoki unos soli, alkohola te nedovoljno kretanje.
Ove godine posebna pozornost posvećena je utjecaju povećanog unosa kuhinjske soli u organizam. Istraživanja su pokazala da svaki čovjek u Hrvatskoj prosječno dnevno unese 11,6 grama kuhinjske soli, dok udio soli u prehrani školske djece iznosi oko 9 grama dnevno. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji preporučen je unos 5 grama pa je cilj pokrenute nacionalne kampanje smanjiti unos soli na 5 do 6 grama dnevno u idućih 10 do 15 godina.
Za uspjeh kampanje presudna je suradnja i partnerstvo s prehrambenom industrijom, budući da se velike količine soli u organizam unose gotovom ili polugotovom hranom. Posebno je značajna suradnja s pekarskom industrijom, s obzirom na to da jedan kilogram kruha sadrži najmanje 13 grama kuhinjske soli, a udio soli u nekim pecivima je čak 4,7 posto.
Ministarstvo zdravlja ističe kako je kampanja za smanjenje unosa kuhinjske soli bez ikakve dvojbe najjeftinija i najučinkovitija mjera primarne prevencije i svatko tko je na bilo koji način uključen u skrb o zdravlju, pozvan je da se uključi i podrži taj program. Manje soli-više zdravlja!
Na stranici www.rtl.hr. Pronašli MALI NOVINARI