preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška

Login
« Rujan 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

 

 

"Mozak nije posuda koju treba napuniti,

već vatra koju treba zapaliti" 

(Plutarh)  

- prethodni citati -

Brojač posjeta
Ispis statistike od 7. 3. 2011.

Ukupno: 719418
Ovaj mjesec: 8111
Ovaj tjedan: 714
Danas: 50
GODIŠNJAK

ŠKOLSKA PREHRANA

e-Škole

 

HIMNA ŠKOLE

 

Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.

Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u  školi kraj Šumetlice.
 
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.

HIMNA EKO-ŠKOLE

  

Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
 
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
    
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
 
S.O.S. otvorite oči…

EKO KODEKS

DIJAMANTNI CERTIFIKAT

LOGO STOP NASILJU

LJUDEVIT GAJ

Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je  20. travnja 1872. u Zagrebu.

Naslovnica
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača
Autor: Marina Šoufek Podhraški, 16. 9. 2013.

16. 09.  u cijelom se svijetu obilježava Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. Obilježavanjem ovoga dana želi se podići opća svijest o potrebi zaštite ozonskog omotača koji čuva sve na Zemlji od štetnih utjecaja Sunčeva zračenja, a važan je i za atmosfersku raspodjelu temperatura i utječe na klimu na Zemlji.


ŠTO JE OZON?
Ozon je alotropska modifikacija kisika kod koje se kisik pojavljuje u molekulama koje se sastoje od tri atoma. Nastaje u atmosferi prilikom električnih pražnjenja i djelovanjem ultraljubičastih zraka. Ozon je modrikasti plin karakterističnog mirisa. Kako je ozon vrlo nestabilna molekula Sunce ga ne samo stvara već ga i stalno razgrađuje stvarajući ponovo molekularni kisik i slobodne atome kisika.

 

KAKO NASTAJE OZON?
Poslije tri milijarde godina provedenih u vodi, život je počeo osvajati i kopno. Dogodilo se to prije tristo pedeset milijuna godina, u trenutku kada je Sunce to dopustilo. Ali, prethodno se zbila jedna čudesna stvar: na visini između deset i četrdeset kilometara iznad površine Zemlje stvorio se ozonski omotač koji je filtrirao i dozirao sunčeva zračenja pretvarajući ih od nemilosrdnog ubojice u umilnog saveznika. Bez tog štita, život bi za svagda ostao u morskim dubinama, a putovi evolucije bi se kretali u danas nezamislivim pravcima. 

 

VAŽNOST OZONA
Najveća vrijednost i važnost ozona je što upija ultraljubičasto (UV) zračenje sa Sunca, sprečavajući na taj način da po život opasno UV zračenje ne dođe do Zemlje i života na Zemlji. Upijajući većinu UV-B zraka sa Sunca prije nego što dođu do Zemlje, ozonski omotač štiti naš planet od štetnih utjecaja po život.

 

UNIŠTAVANJE OZONA

Znanstvenici su danas posve sigurni da je promjena klime u stvari posljedica neodgovornih ljudskih djelatnosti u atmosferi koje su uzrokovale i oštećenje ozonskog omotača. Sva ta međudjelovanja se najkraće mogu nabrojiti kao: korištenje i ispuštanje kemikalija u atmosferu što uzrokuje globalno zagrijavanje; oštećenje ozonskog omotača i utjecaj na klimu Zemlje; štetni utjecaj globalnog zagrijavanja na ozonski omotač. Najveća ozonska rupa nalazi se iznad Australije i zbog toga je učestalost raka kože i kožnih bolesti.

 

Kad bi ljudi ovog trenutka, u cijelom svijetu, prestali upotrebljavati tvari koje štete ozonu, oporavak bi bio moguć.

 

 Zbog svega toga, na svakom koraku, birajte stvari koje neće oštećivati ozon, da bi njegova "rana", koja je 2000. godine bila veličine 30 milijuna km2 ili za lakše dočaravanje poput 550 površina Hrvatske, što prije zacijelila. Prema ideji i planu potpisnika "Montrealskog protokola", i bude li se čovječanstvo pridržavalo danih uputa, to bi se moglo dogoditi do 2050. godine.

 

 

 Literatura:

Eko kalendar

http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2003/zagar/literatura.html

http://www.monitor.hr/2007/07/26/ozon-potice-globalno-zatopljenje.html

http://www.geocities.com/jaska2g/ozon.htm
 

 

ISTRAŽILI MALI NOVINARI





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju