« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
Svjetski dan zaštite životinja obilježava se 4. listopada kako bi se upozorilo na važnost životinja i čovjekova odnosa prema njima jer po podacima svjetskih organizacija svaki dan izumru deseci životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi i tigrovi. Taj dan prvi je put obilježen 1931. na konvenciji ekologa u Firenci kako bi se upozorilo na ugrožene životinje, a prerastao je u događaj posvećen svim životinjama.
Stanje u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, u čijim očuvanim staništima obitava velik broj životinjskih svojta ugroženih u Europi, strogo je zaštićen velik broj vrsta iz skupine sisavaca, poput vuka i risa, sve vrste šišmiša, dvije vrste dupina u Jadranu te sve vrste dupina i kitova koji se u njemu slučajno zateknu. Osim sisavaca zaštićen je i velik broj ptica, gmazova, vodozemaca, slatkovodnih i morskih riba te brojni beskralješnjaci.
Ugrožene životinje u Hrvatskoj štiti zakon koji, propisuje kazne od 50 do 100 tisuća kuna.
U svijetu je poznato oko 1,9 milijuna vrsta živih organizama, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više. Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti i u njoj je poznato oko 38 tisuća vrsta, no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći, čak do 100 tisuća.
U zadnjih nekoliko godina, primjerice, registrirano je oko 360 novih svojta kopnenih i slatkovodnih beskralješnjaka i 20 svojta morskih. Među ostalima otkrivene su i tri za znanost potpuno nove vrste slatkovodnih riba. To pokazuje da je stvarna biološka raznolikost u Hrvatskoj mnogo veća nego to pokazuju službeni podaci.
Izvor: www.atma.hr
MALI NOVINARI