« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
4. listopada obilježavamo Svjetski dan zaštite životinja. Čovjek kroz prekomjeran lov, krčenje šuma, izgradnju naselja i prometnica, zagađivanje, dovodi u opasnost zajednice brojnih životinjskih vrsta. Time ih stavlja i u opasnost izumiranja.
Mali novinari su proveli kratko istraživanje o zakonom zaštićenim životinjskim vrstama u Hrvatskoj i pronašli mnogo zanimljivosti o životinjama diljem svijeta. Time su željeli podsjeti djecu, ali i odrasle kako životinje čine naš svijet ljepšim i zanimljivijim. Ovom cilju su se pridružili i mali likovnjaci svojim maštovitim radovima pa pogledajte i uživajte!
Neke zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj
SREDOZEMNA MEDVJEDICA
BJELOGLAVI SUP
ORAO
RIS
VUK
MEDVJED
DUPIN
VIDRA
SOVA
ŠIŠMIŠ
JEŽ
Istražio:Leonardo Ugrešić, 4.b
Zanimljivosti iz životinjskog svijeta
LAV
Lav spada u najdruštvenije velike mačke i živi u čoporima što se, prije svega, sastoje od ženki koje su međusobno u srodstvu i mužjaka koji je vođa čopora. Osim njega u čoporu može biti još jedan ili dva mužjaka. Ne bi lav bio kralj životinja kad ne bi ljenčario u hladovini dok ženke odlaze u iscrpljujući i neizvjestan lov. Kad napokon ulove plijen, najbolji dio lovine odlazi mužjaku, a tek nakon što on zadovolji glad na redu su ženke. Mladunci jedu posljednji.
Dok pronađu svoj čopor, mužjaci žive skitalačkim životom. Ponekad se mlađi skitnica uhvati u koštac sa starijim vođom nekog čopora: ako pobijedi, čopor postaje njegov. U tom slučaju, novi vođa pobije sve mladunce u čoporu da bi se ženke što prije počele tjerati i on se pariti s njima. Ah, taj nemilosrdni zakon prirode!
Istražila: Blanka Despotović,4.b
ŽIRAFA
Kad je o žirafama nema kraja rekordima! Njihovo je srce teško otprilike 10 kilograma i dugačko više od pola metra. Tako i treba biti ako znamo da mu je posao potiskivati krv do mozga kroz nekoliko metara dugačak vrat i to protiv gravitacije. Žirafa ima i iznimno dugačke i snažne noge. Dobro odmjerenim udarcem može usmrtiti lava, koji je, usput rečeno, jedini pripadnik svijeta životinja koji može ugroziti žirafu.
Žirafe vrlo malo spavaju – manje od dva sata dnevno – i to u intervalima po nekoliko minuta. I na kraju: ženke rađaju stojeći, pri čemu mladunac pada s nekoliko metara visine! Mladunci su u trenutku kad dođu na svijet visoki u prosjeku 2 metra. Već nekoliko sati nakon što dođu na svijet trče za svojom mamicom.
Istražila: Ana Ilijaš,4.a
ŠIŠMIŠ
Šišmiši imaju malo prirodnih neprijatelja, ponekad ih love mačke i sove. Iako vrlo brojni, ugroženi su gubitkom staništa zbog krčenja šuma. U industrijskim područjima opasnost im prijeti od pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u poljoprivredi. Ugrožava ih i uništavanje lovnih područja zbog urbane izgradnje. Do danas je izumrlo 12 vrsta šišmiša, a 75 je vrlo ugroženo.
Unatoč filmovima o grofu Drakuli i kung-fu vampiru Bladeu, vampiri sigurno ne postoje, a još manje se pretvaraju u šišmiše! Prema tome, vidite li kako šišmiš u sumrak oblijeće oko noćne lampe, to nije zato jer vas vreba, nego se hrani kukcima koji su ovamo stigli privučeni svjetlom. Ipak, šišmiši mogu prenijeti zarazu bjesnoćom, pa ih treba ostaviti na miru i ne dirati čak i ako ih danju pronađete kako spavaju na nekom skrovitom mjestu.
Istražila:Aneta Mataija,4.b
GEPARD
Gepard je najbrži sisavac na svijetu. Brzinu od 10km/h postiže u tri ili četiri sekunde, čime se može pohvaliti malo koji automobil! Tajna njegove brzine je u dugačkoj i vrlo elastičnoj kralježnici, snažnim leđnim mišićima i dugim nogama.
Unatoč iznimnim sposobnostima, zahvaljujući kojima je u samom vrhu hranidbenog lanca, gepard je na popisu ugroženih vrsta. U 20.stoljeću vladala je velika potražnja za njegovim krznom; koristilo se za izradu ženskih bundi. Još veću opasnost predstavlja uništavanje njihovih prirodnih staništa, jer njihovim nestajanjem nestaje i plijen od kojeg gepard živi.
Istražila:Lucija Šebelić, 4.b
SLON
Mužjaci afričkog slona najveće su životinje koje žive na kopnu, a mogu biti visoki 4 metra i teški gotovo 10 tona.
Za slona ne postoji neprohodan teren. Ovaj se šumski div kreće brzinom od 40km/h rušeći pri tom sve pred sobom. Kroz gusto obrasla područja probija se kao kroz tanak papir, preplivava rijeke, penje se strmim kamenim visoravnima ostavljajući iza sebe prave široke ulice.
I slonice su rekorderke kad je riječ o donošenju potomstva. Njihova trudnoća traje skoro dvije godine, točnije 20 mjeseci i 18 dana. Nakon ove najduže trudnoće u svijetu životinja, na svijet dolazi smo jedno mladunče.
Istražila: Lara Malnar, 4.b
NOJ
Najveća od svih ptica ujedno je i najbrža trkačica. Budući da, unatoč velikim krilima, zbog svoje težine ne mogu letjeti, nojevi mogu u punom trku postići brzinu od 70km/h, a brzinom od 50km/h mogu trčati punih 30 minuta.
Nojevi imaju najveće oči od svih kopnenih kralješnjaka-promjer im je 5cm; jedine su ptice koje imaju samo dva prsta na nogama, a njihove ženke nose najveća jaja među pticama. Ona su sjajno bijela, teška i 1,900grama s promjerom od 15cm, a njihov sadržaj odgovara sadržaju 24 kokošjih jaja.
Istražio:Adam Knežević , 4.b
KROKODIL
Svi današnji krokodili žive u rijekama i jezerima Afrike, Azije, Amerike i Australije. Krokodili su zaštićeni u mnogim dijelovima svijeta, ali ih se dosta uzgaja i na farmama krokodila. Od njihove se kože izrađuju torbe, cipele, novčanici i slično.
Krokodili imaju najjači ugriz u životinjskom carstvu. Ugrizom razvijaju pritisak više od dvije tone po kvadratnom centimetru. Krokodilima zubi rasut cijeloga života. Šuplji su i dok se izrasli zub koristi i troši, u njegovoj šupljini već raste zamjena. Izmjenjuju se svake dvije godine. Krokodilu je najbolja četkica za zube egipatski žalar - mala ptičica koja se hrani ostatcima hrane s njegovih strašnih zuba!
Istražio:Martin Kekez, 4.b
MALI NOVINARI I UČITELJICA DANIJELA LAKTAŠIĆ