« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
Dani hrvatskoga jezika obilježavaju se diljem Republike Hrvatske od 11. do 17.ožujka. Održavaju se radi podizanja jezične kulture i boljega poznavanja hrvatskoga jezika i njegove povijesti i kulture.
Podsjetimo, ova kulturna manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (više o Dekleraciji pročitajte na http://hr.wikipedia.org/wiki/Deklaracija_o_nazivu_i_polo%C5%BEaju_hrvatskog_knji%C5%BEevnog_jezika).
Naša škola se priključila prigodnom projektu pod nazivom Pravopisni odred. Pravopisni odred čini dvoje učenika, a njihov je zadatak fotografirati pogrešno napisane javne natpise kako bi se skrenula pozornost na ono što je u njima jezično pogrešno te kako ispravno trebaju glasiti (projekt organizirao Školski portal, http://www.skolskiportal.hr/clanak/284-prikljucite-se-projektu-pravopisni-odred/)
Snimljene fotografije prikazane su u PowerPointu, pa pogledajte što su naše vrijedne učenice dokumentirale u našemu gradu.
knjižničarka Martina Prpić