Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška
| « Srpanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
Knjižnice su oduvijek vodile borbu za dvije stvari, prostor i financijska sredstva. Ni naša knjižnica u OŠ Ljudevita Gaja nije iznimka. Pokušavali smo osmisliti prostor u knjižnici u kojem bi učenici željeli provoditi više vremena, imajući na umu nedostatak sredstava. Cilj je bio privući što više učenika u knjižnicu, napraviti dnevni boravak u kojem će se svatko ugodno osjećati. Mi ćemo osigurati prostor i namještaj, a knjige će napraviti svoju čaroliju kao što to jedino knjige znaju i mogu.
Naša škola ima status eko škole više od deset godina. Svake godine provodimo niz aktivnosti kroz nastavne i izvannastavne sadržaje, a aktivnosti su usmjerene očuvanju čovjekova okoliša, podučavanju naših učenika o brizi za prostor u kojem prebivaju i okolinu u kojoj se nalaze. Neke aktivnosti koje provodimo svake školske godine podrazumijevaju se, kao na primjer akcije sakupljanja staroga papira ili odvajanja otpada u za to predviđene kontejnere. Učenici eko patrole redovito obilaze školu i ostavljaju poruke drugim učenicima o nepravilnostima u školi. Također u našoj školi djeluje učenička Zadruga u kojoj je aktivno niz skupina i njihovih voditelja koji rade proizvode od raznih materijala (keramika,papir,karton) te na taj način predstavljaju našu školu, sudjeluju na brojnim sajmovima i slično. Tu su još spremnici za papir,za bio otpad i redovito uređenje školskog okoliša
Ove školske godine došli smo na ideju o preuređenju školske knjižnice. Naime, dio vremena učenici provode u školskoj knjižnici gdje je prostor za čitanje mali i potrebno je iskoristiti svaki kutak kako bi učenicima bilo što ugodnije. Iskorištavajući materijal/otpad kojim raspolažemo, napravili smo dio namještaja i omogućili prostor u knjižnici u kojem će učenici željeti provoditi svoje slobodno vrijeme na način na koji im to najviše odgovara.
Opis aktivnosti:
1.Izrada taburea od plastičnih boca
U ovoj aktivnosti sudjeluju svi učenici naše škole sakupljanjem plastičnih boca od 2 l. Tvrtke Oriolik i Admiral, koje se bave proizvodnjom namještaja, donirale su nam tkanine potrebne za izradu taburea, a isto tako smo kontaktirali druge tvrtke za spužvu. Učenici koji redovito borave u knjižnici pomagali su u izradi taburea izrezivanjem kartona i spajanjem boca. Završni dio, šivanje, radila je knjižničarka Martina Prpić.
2.Izrada dvosjeda od drvenih paleta
Dvosjed je napravljen od 3 drvene palete. Ovu aktivnost vodi nastavnik tehničke kulture Tihomir Kudra u izvannastavnoj aktivnosti pod nazivom Modelari. Palete su spojene, polirane, obojane i dodana je spužva.
3. Osvježivači zraka
Nagrađivani školski vrt naše škole bogat je i ljekovitim biljem. Učiteljica Terezija Višić vodi grupu pod nazivom Ljekovito bilje. Napravit će osvježivače prostora koristeći matičnjak, lavandu i mentu. Te osvježivače koristit ćemo i u knjižnici.
4. Označivači čitanja (dočitnice)
Naša defektologinja Ljuba Jakić već godinama reciklira papir, od staroga papira radi novi koji se koristi za izradu označivača čitanja te raznih uporabnih predmeta. Ove godine reciklaža je proširena i na druge otpadne materijale kao što su plastika i limenke koji će se koristiti za izradu ukrasnih i uporabnih predmeta. Grupa se zove Reciklaža, a u njoj sudjeluju učenici koji se školuju po posebnome programu.
5.Uređenje namještaja
Nastavnica likovne kulture, Štefanija Jugović, uredit će stolice i klupe u školskoj knjižnici. Namještaj je star i djelomično uništen. Cilj je brušenjem i bojanjem dati novi izgled namještaju. U ovoj aktivnosti sudjeluju učenici viših razreda iz Likovne skupine.
6. Uređenje radnoga stola
Učiteljica Jasminka Roknić, voditeljica učeničke Zadruge, uredit će radni stol tehnikom decoupage. U ovoj aktivnosti sudjeluju učenici nižih razreda.
7. Vunena zavjesa
Nastavnica biologija, Nada Gajski, vodi grupu Makrame. Ova grupa izrađuje držače za cvijeće i šalice od konopa. Za potrebe knjižnice izradili su posebnom tehnikom i vunenu zavjesu.
8. Izrada stolića za dnevni boravak
Stolić za dnevni boravak napravljen je od velikoga kalema za strujne kablove. Kalem smo dobili od novogradiškog poduzetnika. Modelari su kalem uredili, knjižničari su obojali i složili mozaik od komadića keramičkih pločica. Završni sloj je epoksi smola.
9. Izrada ukrasnih uporabnih predmeta
Učiteljica Danijela Marjanović vodi Likovnu skupinu nižih razreda. Oni su izrađivali ukrasne uporabne predmete od staklenki i konopa. To su držači za olovke i uredski pribor.
Naš eko projekt još uvijek traje. U kreativnosti jedna ideja rađa drugu, tako da ne znamo koliko ideja će se izroditi i kakve će one biti, a to i jest kreativnost.
Cilj je postignut, učenici redovito dolaze u knjižnicu, provode tamo svoje slobodno vrijeme, više čitaju, uživaju u sitnim knjižničarskim poslovima poput izdavanja knjiga, odlaganja knjiga na odgovarajuće mjesto na polici, traže ideje za nove kreativne radionice. Nekima je knjižnica najljepše mjesto u školi, a to je ono što smo željeli postići.
knjižničarka Martina Prpić
