Osnovna škola "Ljudevit Gaj" Mihovljan

Početak razvoja fine motorike možemo vidjeti kod malih beba koje tek pokušavaju stavljati prste u usta, koje se igraju svojim prstićima pa do kasnije dobi kada pokušavaju samostalno držati žlicu u rukama, manipulirati različitim predmetima iz svoje okoline pa sve do korištenja olovke na papiru.

Dijete koje ima dobro razvijenu finu motoriku bit će sposobno izvršavati praktične aktivnosti svakodnevnog života: zakopčavanje / otkopčavanje dugmadi, otvaranje / zatvaranje boce, pravilno korištenje pribora za jelo, otvaranje / zatvaranje patent zatvarača na odjeći, vezivanje obuće, čišćenje prosute hrane ili materijala sitnije građe i sl.

Potrebno je obogatiti interakciju djeteta sa sadržajima koji ga okružuju kako bi se uključivanjem svih osjetila, među kojima je i osjetilo dodira, obogaćivalo spoznajno iskustvo i rječnik.

Manipulacijom predmetima i materijalima u ranoj životnoj dobi pripremamo dijete za složenije vještine koje će mu trebati polaskom u školu – pravilno korištenje olovke te ostalog školskog pribora (bojice, kist, ravnalo, škare…).

Djeca jasličke dobi vole manipulirati materijalima i predmetima koji ih okružuju – prebacivanje krute ili tekuće tvari iz jedne posude u drugu, bacati i podizati predmete s poda, ubacivati prstima sitne predmete u posudu ili bocu, slagati tornjeve i sl.

Najčešće pogreške koje čine roditelji su da djeci daju igračke koje jesu korisne i dobre (lego kockice, puzzle) ali prilikom igre s njima dijete ne koristi sve prste već samo 2-3 prsta svake ruke. Naime, fina motorika se ne odnosi na nešto malo što primamo s dva prsta već se odnosi na najmanje mišiće prstiju.

Kako roditelj može provjeriti da li dijete ima razvijenu finu motoriku?! Stručnjaci kažu da je najbolje vrijeme za ispitivanje fine motorike kod djeteta od treće godine života. Od tada se može pratiti i razvijati fina motorika. Način na koji možemo vidjeti da li dijete ima razvijenu finu motoriku je slijedeći:

Položite šaku djeteta na ravnu i čvrstu podlogu. Recite djetetu da podiže svaki prst od podloge pojedinačno. Ukoliko može da podigne svaki prst od podloge, fina motorika je razvijena. Ukoliko ne, potrebno je provoditi aktivnosti za razvoj.

Kao što smo rekli, finu motoriku je potrebno razvijati tijekom cijelog života što znači da prije navedena aktivnost / test ne smije biti vodilja da smanjimo ili čak prekinemo s aktivnostima za razvoj fine motorike.

Praktične aktivnosti koje potiču razvoj fine motorike su sve igre koje sadrže igre s plastelinom i sličnim materijalima, igre s loptom ili pikulama, trganje i lijepljenje papirića na podlogu, hvatanje određenih predmeta pincetom, rezanje škarama, ubacivanje predmeta u otvore različitih oblika i veličina, nizanje perlica ili tjestenine na konopac, premještanje određenih predmeta palcem i ostalim prstima pojedinačno, lijepljenje naljepnica, zakopčavanje/otkopčavanje dugmadi, otvaranje i zatvaranje boca, igranje kvačicama različitih veličina, igra s pijeskom ili sjemenkama i sl.

Prilikom navedenih aktivnosti, igru možemo učiniti zanimljivijom da materijali korišteni u igri budu u različitim bojama pa na taj način učimo i boje, obogaćujemo rječnik ukoliko opisujemo ono što radimo ili čime radimo.

Kad govorimo o finoj motorici moramo spomenuti i sposobnost korištenja mišića usne šupljine i stopala jer se upravo na tim dijelovima tijela nalaze brojni mali mišići koji su odgovorni za finu motoriku. Međutim, zdrav čovjek u najvećem dijelu svog funkcioniranja koristi ruke, odnosno prste zbog čega stopala i usna šupljina nemaju toliku ulogu u aktivnostima svakodnevnog života pa se, sukladno tome, ne razvijaju u jednakoj mjeri kao i prsti šake. Primjer za ovu tvrdnju su ljudi koji se u nedostatku gornjih ekstremiteta uspješno služe ustima i stopalima.

I za kraj, svakodnevnim korištenjem prstiju dijete razvija vještine koje su mu potrebne za aktivnosti svakodnevnog života. Uključite se u igru s djetetom i omogućite djetetu da se na zabavan način motoričko, spoznajno i osjetilno razvija.