Osnovna škola "Ljudevit Gaj" Mihovljan

Manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika po nadnevcima deklaracijskih zbivanja:

Ø  11. ožujka hrvatski jezikoslovci sastavili su Deklaraciju

Ø  13. ožujka Deklaracija je prihvaćena

Ø  do 15. ožujka potpisale su je sve značajne udruge i ustanove

Ø  17. ožujka 1967. godine objavljena je u Telegramu

Deklaracija je bila borba za samostalnost hrvatskoga jezika, njegove bogate i osebujne kulturne baštine; slavna borba da hrvatski narod svoj jezik naziva vlastitim, a ne tuđim imenom.

Ovom manifestacijom nastoji se istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću.

HRVATSKI JEZIK

Hrvatski jezik obuhvaća standardni, odnosno književni jezik te sve narodne govore kojima se služe Hrvati. To je jezik naše pismenosti, kulture i identiteta, no standardni se jezik ne može nikada do kraja naučiti. Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samostalnost.

BAŠČANSKA PLOČA

Od prvih hrvatskih pisanih spomenika najvažnija je Baščanska ploča napisana oko 1100. godine jer je s njom hrvatski književni jezik stupio na područje pismenosti.

LJUDEVIT GAJ

Sve je Hrvate u jednom jeziku i u jednom slovopisu (grafiji), tipu slova za pisanje glasova, ujedinio tek Ljudevit Gaj kao predvodnik kulturalnog i političkog Ilirskog pokreta. On je jedan od hrvatskih književnih jezika, koji je u Hrvata već bio izgrađen i prije preporoda, proširio i na kajkavsko područje. Tako je Gaj u jednom književnom jeziku i u jednom pravopisu ujedinio sve Hrvate i stvorio najbolje temelje za procvat hrvatske kulture na svim područjima ljudske djelatnosti.

IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI

Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. godine propagirajući borbu za nacionalno oslobođenje s neobičnom smionošću, zahtijevajući da se hrvatski uvede kao službeni jezik u škole i urede, tako da uvođenje u javni život bude postupno. Dotadašnji govori u hrvatskom Saboru bili su samo na latinskom jeziku. U svom govoru naglasio je pogubnost nadomještanja hrvatskog stranim jezicima.

                                                      Knjižničarka Ivana Pikutić