Povijesni prikaz 150 godina školstva na području Stupnika / Lučkog

Početkom druge polovice 19. stoljeća, točnije 1851. godine javlja se ideja o  uspostavi državne škole na području župe Stupnik u kojoj je tada živjelo oko 2000 duša, a sačinjavala su je sela: Stupnik, Obrež, Lučko, Blato, Remetinec i Hudi Bitek.

Pokretač te inicijative je bio tadašnji župnik stupnički i začasni kanonik Josip Sačić. Najprije je bila u planu izgradnja nove školske zgrade, ali je nastava ipak započela u zgradi koja se nalazila u blizini župne crkve sv. Ivana Nepomuka. Spomenutu zgradu župnik je ustupio općini Stupnik za otvaranje škole.

Inače sve do kraja II. svjetskog rata selo Stupnik prostiralo se do ceste prema Karlovcu (današnja  Puškarićeva), a preko ceste prema sjeveru bilo je selo Lučko. Zbog toga je škola dugi niz  godina imala naziv Niža pučka škola Stupnik. Nakon 1945. godine navodi se Lučko kao sjedište škole.

1857. godine započela nastava u Nižoj pučkoj školi Stupnik. Prvi učitelj bio je Đuro Oljevac koji je u Stupniku službovao sedam godina, a prvi upravitelj škole bio je župnik Sačić.

Nova školska zgrada sagrađena je 1893. godine i te jeseni u njoj je započela nastava.

Svaka školska godina započinjala bi zazivom Duha Svetoga, a na kraju školske godine priređivan  je svečani "Te Deum" (misa zahvalnica) u župnoj crkvi. Nakon toga započinjao je javni ispit kojim je predsjedao župnik uz nazočnost županijskog školskog nadzornika i nekoliko učitelja iz okolnih škola.

1900. godine škola je postala utemeljiteljni član "Hrvatskog književno-pedagoškog zbora", a dvadeset godina ranije (1880.) utemeljiteljni član "Matice hrvatske".

Izuzetnim zalaganjem općinskog načelnika gospodina Eugena Knivalda godine 1905. nadograđen je prvi kat školske zgrade.

Proširenjem školske zgrade broj učenika znatno raste. Tako šk. godine 1910./11. školu pohađa 269 redovnih učenika te 42 ponavljača.

U vrijeme I. svjetskog rata nastava se odvijala redovito, ali je broj učenika u višim  razredima (IV. i V.)  bio znatno manji jer su odraslija djeca morala raditi kod kuće i u polju.

1926. godine radom mještana nadograđena je zbornica. Od šk. godine 1929./30. nastava se održava od I. – IV. razreda.

Pošto broj polaznika stalno raste razmišlja se o proširenju školskog prostora. Nakon više pokušaja i prijedloga 5. travnja 1932. godine otvara se treća školska soba (učionica) na katu kuće Stjepana Trgovca u Gornjem Stupniku koja je sastavni dio Niže pučke škole Stupnik.

1936. godine, na prijedlog Školskog odbora, škola je preimenovana u Državna narodna škola bana Jelačića u Stupniku. 1936. godine u školi je šest odjeljenja i u njima radi šest učitelja.

Za vrijeme II. svjetskog rata škola je radila cijelo vrijeme, ali u otežanim uvjetima budući da je  jedno vrijeme u školskim prostorima boravila njemačka vojska (SS trupe).

1945./46. škola u Gornjem Stupniku postaje samostalna i ostaje samostalna sve do 1962. godine.  

Nakon stupanja na snagu zakona o sedmogodišnjem školovanju, 1946. godine otvara se V. razred. Godine 1954. otvara se sedmi razred, a 1956. godine osmi razred. Sedmi i osmi razred u Lučkom pohađaju i učenici iz Gornjeg Stupnika.

1. rujna 1957. godine otvorena je nova školska zgrada u Gornjem Stupniku (zgrada sadašnje područne škole Stupnik). Nastava u ovoj školi izvodi se od I. – VI. razreda.

Godinu dana kasnije (7. rujna 1958.) otvorena je područna škola u Ježdovcu. Zbog sve većih prostornih problema 17. studenoga 1962.  godine položen je kamen temeljac za gradnju nove školske zgrade preko puta tadašnje školske zgrade u Lučkom.

Nova školska zgrada ( sadašnja školska zgrada) svečano je otvorena 4. srpnja 1964. godine.
15. lipnja 1972. svečano je predano na korištenje asfaltirano školsko igralište, a 1986. godine dograđena je školska knjižnica.

1999. godine škola je dobila modernu školsku dvoranu, a  dograđene su i još četiri učionice. Zbog sve bržeg doseljavanja novih stanovnika, škola i dalje oskudijeva raspoloživim kapacitetima.