Osnovna škola Luka

Školskom shemom su obuhvaćeni besplatni obroci svježeg voća, povrća i mliječnih proizvoda. 

        Jabuka

Kruška

Opis i podrijetlo

Povijest krušaka je duga i vrlo ugledna. Sočne, slatke i ukusne plodove Homer je u Odiseji prozvao "dar bogova", a dvor Luja XIV. smatrao ih je simbolom luksuza.

Kruške pripadaju porodici ruža i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko tisuću sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini skladištenja. Općenito plod kruške ima veće okruglo dno koje se sužava prema vrhu peteljke, a ovisno o sorti tanka kora može biti žute, zelene, smeđe, crvene boje ili kombinacija navedenih boja. Meso kruški je slatko i bogato sokom, dok mu je tekstura mekana i lagano zrnata. Sredina ploda, kao i kod jabuke, sadrži nekoliko sjemenki. Razne sorte krušaka dostupne su cijele godine, iako je prava sezona od kolovoza do listopada.

Breskva

Opis i podrijetlo

Uzgoj breskvi počeo je prije 4000 godina u kini, gdje se naziv „breskva“  odnosio na mladenku. Breskve su također bile simbol besmrtnosti i drugog života.

Grčka i perzija počele su s uzgojem bresaka 300 godina prije Krista, dok su Rimljani prenijeli uzgoj na cijelu Europu. Smatra se da su je Španjolci prenijeli u Novi svijet, gdje je sredinom 18.st. autohtonom  vrstom.

Breskva je sočan plod drveta Prunus persica. Okruglog je oblika, crvenkasto žute boje, površine prekrivene dlačicama i svojstvene arome. Uzgojem se postiglo da danas imamo mnogo raznih sorti breskvi koje se uglavnom dijele: kalanke (s lako odvojivom košticom), durancije (s teško odvojivom košticom) i nektarine (breskve s vanjskom površinom bez dlačica). Vrijeme dozrijevanja ovog voća kreće se od proljeća do kraja ljeta.

Energetska  i  nutritivna vrijednost

Ovo sočno voće niske je energetske vrijednosti  od samo  40 –tak  kcal na 100 g. Sadrži 87% vode, 11% ugljikohidrata i vrlo male količine bjelančevina i masti.

Od vitamina sadrži najviše beta – karotena i vitamina C. Beta –karoten, crveno-narančasti pigment koji se nalazi u voću i povrću, poznat je još i kao provitamin A (važan je kao prekursor  vitamina A). Beta –karoten ima dvije uloge u organizmu: u slučaju potrebe prelazi u vitamin A (retinol ), a ukoliko ga u organizmu ima dovoljno, djeluje kao antioksidans. Prehrana  bogata voćem  i povrćem  opskrbljuje organizam s oko 5-6 mg beta- karotena. Od minerala u breskvi ima najviše kalija, fosfora, magnezija i kalcija. Mežu rijetkim je voćem koje sadrži  selen. Za razliku od breskve, njezina sorta nektarina ima manje  vitamina C, ali više beta- karotena  i veću kalorijsku vrijednost.

 Kupovanje i čuvanje

Breskve zriju i nakon što se uberu, ali zato u njihovu soku zrenjem neće porasti količina šećera.

Kako bi vam ranije ubrani plodovi dozreli kod kuće, stavite ih u papirnate vrećice, čime čete održati odgovarajuću količinu vlage. Takve breskve možete čuvati u hladnjaku  1-2 tjedna.

Ukoliko kupujete zrele breskve kako biste ih odmah upotrijebili, tražite malo mekanije plodove, lijepe zlatno-žute boje. Općenito, breskve čije je meso žute boje punije su arome, dok su one bijele boje slađe.  Zrele breskve brzo se kvare pa ih čuvanje u hladnjaku i potrošite u roku  od dva dana.

Prije posluživanja ipak ih držite neko vrijeme na sobnoj temperaturi.

Breskva i nektarina

Breskva i nektarina toliko su dobre za zdravlje te očuvanje vitkosti i vitalnosti da ćete nakon što pročitate naš tekst pohrliti na tržnici i „opelješiti“ kumice za to divno, senzualno i ukusno voće. Osim toga, breskve su bez sumnje i glavne vladarice ljetnih dana i voljeni međuobrok na plaži.

Breskva i nektarina su isti tip voća. Tako i jedna i druga nose isto ime u botanici – Prunos  Persica. Zapravo, te dvije vrste voća mogu čak i rasti na istome stablu, jedna pored druge! Dakle, praktički su iste u nutricionističkom smislu.  Isto i izgledaju, osim što je breskva „dlakava“, a nektarina glatka.

Glavni učinci i svojstva

Znanstvene i epidemiološke studije već godinama pokazuju kako pojačana konzumacija voća i povrća smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta raka i nekih kroničkih bolesti. U tim istraživanjima korišteni su izvjesni mehanizmi koji su pomogli da se objasni koja je uloga voća i povrća u zaštiti organizama, kao i uloga antioksidansa koji su u njima prisutni u velikoj količini.

Antioksidansi

Antioksidansi su sastojci koji štite stanice u tijelu od oštećenja koja uzrokuju slobodni radikali. Ti slobodni radikali su molekule s reaktivnim djelovanjem i uključeni  su u razvoj kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta raka i ostalih bolesti povezanih sa starenjem.

Fenoli

Fenoli su supstance koje se nalaze u hrani biljnog porijekla. Štite od nekih bolesti, posebno zahvaljujući svojoj antioksidativnoj ulozi. Fenoli sačinjavaju glavne antioksidanse breskve i nektarine. Oni pridonose više njegovom antioksidativnom djelovanju po vitaminu C. A karotenoidi, druge tvari dominantne u tom voću, također imaju antioksidativni učinak. Koža breskve sadrži dva do dva i po puta više fenola nego samo meso breskve, što je razlog da se konzumira breskva zajedno sa svojom kožom. Bioaktivni  sastojci breskve više su se proučavali nego oni nektarine. Međutim, kako je profil fenola dvije vrste voća iz iste obitelji, vrlo sličan, izneseni podaci o breskvi mogu se vjerojatno prenijeti i na nektarinu.

Bakar

Svježa breskva, kao i ona u konzervi, te nektarina, izvori su bakra. A bakar kao sastavni dio više vrsta enzima, potreban je organizmu kod stvaranja hemoglobina i kolagena, proteina koji služi za strukturu  i obavljanje tkiva. A mnogi enzimi koji sadrže bakar također pridonose obrani tijela od slobodnih radikala.

Vitamina B3

Svježa breskva i nektarina, kao i one konzervirane, izvori su i vitamina B3. Vitamin B3, koji se još naziva i niacin, sudjeluje u mnogim metaboličkim  reakcijama i poseban je zaslužan za stvaranje energije. Taj vitamin ima veliku ulogu u procesu stvaranja DNK-a, omogućujući normalan rast i razvoj organizma.

Vitamin C

Svježa breskva i nektarina, kao i one konzervirane, izvori su i vitamina C. Uloga koju ima taj vitamin nadilazi njegova antioksidanta svojstva. On pridonosi zdravlju kostiju, hrskavica, zubi i desni. Osim toga štiti organizam od infekcija, pospješuje apsorpciju željeza koje sadržavaju biljke i ubrzava zacjeljivanje.

Vitamin E

Kao važan antioksidans, vitamin E štiti membranu koja okružuje stanice tijela, posebno crvena krvna zrnca i bijela krvna zrnca (stanice koje sačinjavaju imuno-sustav).

Važne i zbog vlakana

Breskva i nektarina također su izvori prehrambenih vlakana. Jedna porcija breskve ili nektarine, koja odgovara srednjoj većini  voća pokriva 5% do 9% svakodnevnih unosa vlakana preporučenih za odrasle muškarce i žene. Ti unosi su znatno smanjeni ako se ne konzumira i koža voća, jer upravo taj dio voća sadrži velike količine vlakana. Osim toga sprječavaju konstipaciju i smanjuju rizik od raka debelog crijeva. U svakom slučaju, prehrana bogata vlaknima, prvenstveno rastvorivim vlaknima, može pomoći u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, kao i boljoj kontroli apetita i dijabetesa tipa 2.

Mrkva

Mrkva – smanjuje rizik od moždanog udara za 40%

Ovo povrće čuva vid, smanjuje rizik od moždanog udara i raka.

Mrkva (lat. Daucus carota L)je korjenasto povrće koje pripada porodici Umbelliferae. Ova namirnica se uzgaja već preko 1000 godina. Smatra se da je njezina domovina Europa, gdje ona i dan danas raste kao samonikla biljka. Uzgojem je razvijeno preko 100 vrsta mrkve. Većina nas je upoznata s mrkvom narančaste boje, no postoji i ljubičasta, crvena, žuta i crna mrkva. Dok je narančasta mrkva popularna u Europi, u južnoj Aziji i Africi koristi se uglavnom ljubičaste boje. Plodovi mrkve po veličini mogu varirati od 2 do 90 centimetara.

Zbog obilja vlakana i pektina smanjuje povišeni kolesterol, te podiže razinu dobrog HDL kolesterola.Nijedna biljka bolje od ne zaustavlja proljev i povraćanje kod dojenčadi, a uspješno tjera i dječje gliste. Zbog vrijednih sastojaka preporučuje se kod slabosti organizma, slabokrvnosti i bolesti uzrokovanih pomanjkanjem vitamina kao što su skorbut i rahitis. Sok od mrkve odličan je za pospješivanje mokrenja, a u kombinaciji sa medom preporučljiv je za bolesti grla i jačanje imuniteta. U vanjskoj primjeni mrkva zacijeljuje i ublažava čireve, opekotine, ekceme, rane i zagnojenja. Mrkvine stabljike obiluju mineralnim solima, a u obliku uvarka ili kupelji djeluje protiv afti.

Sastav i ljekovitost mrkve

Boja mrkve ukazuje da je bogata beta karotenom, nakon čega slijede vitamin K, vitamin C, vitamin E, vitamin B1, B2, B3, B6, folna kiselina, fasfor, kalij, mangan i molibden. Također obiluje vrijednim antioksidima- karotenoidima, hidroksinamičnim kiselinama i antocijaninima. Metabolički prethodnik vitamina A, beta karoten, opravdano je dobio ime po mrkvi(lat. Carota), jer ona sadrži 407 posto njegove dnevne preporučene doze. Beta karoten jača imunitet, štiti od infekcija i raka. Redovito konzumiranje beta karotena smanjuje rizik od pojave glaukoma i katarakta, pomaže u očuvanju i poboljšanju vida te smanjuje kratkovidnost- posebice kod djece. Beta karoten je poželjan u prehrani oboljenih od raka(naročito plića, želuca, jednjaka, tankog crijeva, grlića maternice i same maternice), jer ga oni, prema istraživanjima, imaju za trećinu manje od normalne razine. Adekvatna dnevna doza beta karotena kod pušača značajno smanjuje izglede za dobivanje raka pluća i emfizema.Dokazano je da povrće tamnonarančaste boje, posebice mrkva, najučinkovitije štiti kardiovaskularno zdravlje.

Redovito konzumiranje mrkve:

• smanjuje rizik od moždanog udara za 40 posto
• štiti vid
• potiče probavu i rad jetre
• štiti od nekolikih vrsta raka
• čuva zdravlje srca i krvnih žila
• jača imunitet
• pomaže kod proljeva
• poboljšava izgled kože
• čisti organizam

Mrkva u kulinarstvu

Prema nekima mrkvu je najbolje jesti sirovu, dok drugi izvori tvrde da ju je najbolje kratko prokuhati da bi maksimalno iskoristili njene vitamine. U svakom slučaju nećete pogriješiti jer se beta karoten kratkim kuhanjem neće uništiti. Mrkvu možete kuhati, pariti, peći, sušiti, roštiljati, pirjati te pripremati salate, juhe, zimnicu, deserte, piree, umake, sokove… Zbog svoje arome pogodna je i za slatka i slana jela. Umjesto tipičnih nezdravih grickalica, djeci dajte mrkvu narezanu na štapiće. Kod kupnje mrkve birajte one što tamnije boje, lijepog lišća, glatkog i zdravog korijena po mogućnosti eko uzgoja. Poželjno je da je odmah potrošite, a u hladnjaku može stajati i do dva tjedna.

Primamljivi recepti s mrkvom:

Smoothie od mrkve

Stavite u blender šalicu ananasa, pola šalice mrkve, pola šalice narančinog soka, pola šalice leda i pola banane. Miksajte dok ne dobijete glatku, gustu smjesu. Popijte odmah. Smoothie od mrkve je ukusan i zdrav doručak!

Začinske medene baby mrkve

Sastojci:

Pola kile mlade mrkve

Šalica i pol kipuće vode

Prstohvat klinčića

Prstohvat cimeta

Žlica i pol meda

Žlica maslaca

Ribana korica pola limuna

Priprema:

U pokrivenoj tavi kuhajte mrkvu sa začinima desetak minuta dok ne omekša. Dodajte ostale sastojke i kratko prokuhajte. Poslužite toplu, uz rižu ili pire krumpir.