GLOBE projekt 2008. (27. do 29. 5 2008.)
Autor: Ivica Gelemanović, 27. 10. 2009.
Prezentaciju projekta "Utjecaj kožare "Psunj" na rijeku Reštaricu" su na Državnoj GLOBE smotri u Tisnom (27. - 29. 5. 2008.) prezentirali: Magdalena Ciprić, Matea Ciprić, Ana Bukić i Ema Dakić. Za projekt smo dobili diplomu za iznimno uspješan školski projekt.
Utjecaj kožare na potok Rešetaricu
Magdalena Ciprić, Ana Bukić, Ema Dakić, Matea Ciprić
OŠ „M. A. Relković“, Davor
-
Istraživačka pitanja/hipoteze
Provodeći ovaj projekt htjeli smo vidjeti koliki je utjecaj kožare na potok Rešetarica koji je pritoka rijeci Savi. Potok Rešetarica je maleni potok čija je širina u vrijeme kada nema kiše oko 3 metra i dubine oko 40 – 100 cm. U kišno vrijeme dubina mu naraste i do 3 metra. Kožara Psunj se nalazi u neposrednoj blizini potoka Rešetarica i njega koristi kao mjesto za ispust svojih otpadnih voda.
Kako kožara ima pogon za pročišćavanje vode postavili smo hipotezu da otpadne vode kožare neće imati utjecaja na fizikalno-kemijske parametre potoka Rešetarice. Također smo htjeli provjetriti i utjecaj Rešetarice na rijeku Savu.
-
Metode istraživanja
Dogovorom je odlučeno da ćemo pratiti sljedeće parametre vode: temperaturu, električnu vodljivost, količinu nitrata, otopljeno željezo, otopljeni ugljični dioksid, karbonatnu tvrdoću[B1] , fosfate i pH vode.
Temperatura vode, vodljivost, nitrati i nitriti vode te pH vode su mjereni po GLOBE protokolu. Mjerenja za otopljeno željezo, otopljeni ugljični dioksid, karbonatna tvrdoća i fosfate nisu napravljeni po GLOBE protokolu već su napravljena pomoću sljedećih kitova za mjerenje:
· Otopljeno željezo: kit Sera Fe
· Otopljeni ugljični dioksid: kit Tetratest CO2
· Karbonatna tvrdoća: kit Nutrafin KH/GH test
· Fosfati: kit Tetratest PO4
-
Prikaz podataka
Za uzimanje uzoraka odabrali smo dva mjesta na potoku Rešetarici, jedno mjerno mjesto na ispustu otpadne vode iz kožare te dva mjesta na rijeci Savi.
Rb. |
Mjerno mjesto |
Lokacija |
Opis |
1. |
Rešetarica 1 |
45,2571°N
17,4207°E |
Prije ulijevanja otpadnih voda. |
2. |
Rešetarica 2 |
45,1610°N
17,4398°E |
Poslije ulijevanja otpadnih voda. |
3. |
Otpadna voda |
45,2507°N
17,4212°E |
Voda iz kanala za otpadnu vodu iz kruga tvornice. |
4. |
Sava 1 |
4,1423°N
17,4277°E |
Prije ulijevanja Rešetarice u Savu. |
5. |
Sava 2 |
45,1111°N
17,5114°E |
Poslije ulijevanja Rešetarice u Savu. |
Na svakom mjernom mjestu analiza je vršena jednom tjedno kroz četiri tjedna, od 3.3. do 30.3. 2008 godine, i izmjerene su sljedeće prosječne vrijednosti:
Rb. |
Mjerno mjesto |
Temperatura (°C) |
pH |
NO3 (mg/L) |
El. vodljivost (µS/cm) |
PO4 (mg/L) |
CO2 (mg/L) |
Fe (mg/L) |
KH (mg/L CaCO3) |
1. |
Rešetarica 1 |
10 |
8 |
0,2 |
470 |
0,5 |
16 |
0,25 |
140 |
2. |
Rešetarica 2 |
9 |
8 |
|
570 |
0,5 |
32 |
0,25 |
170 |
3. |
Otpadna voda |
13 |
8 |
0,1 |
4510 |
0,5 |
28 |
0,25 |
210 |
4. |
Sava 1 |
9 |
7 |
0,1 |
390 |
0,5 |
26 |
0,25 |
140 |
5. |
Sava 2 |
9 |
7 |
0,1 |
390 |
0,5 |
26 |
0,25 |
140 |
-
Zaključci
U otpadnoj vodi mjerimo čak 9,5 puta veću električnu vodljivost nego što je ona u potoku Rešetarici. Po Uredbi o klasifikaciji vode ta voda spada u V. kategoriju i ona se ne može koristiti ni za kakvu namjenu.
Mjereći električnu vodljivost prije i poslije ispusta otpadnih voda u Rešetaricu dolazimo do podatka da se električna vodljivost u Rešetarici povećala za 21%.
Osim povećane električne vodljivosti u otpadnoj vodi mjerimo i povećanu koncentraciju CaCO3 što za posljedicu ima povećanje koncentracije CaCO3 u Rešetarici i to za 21%.
Utjecaj potoka Rešetarice na rijeku Savu vjerojatno postoji iako ga nismo primijetili po našim mjerenjima, a to je vjerojatno posljedica velike razlike u protoku vode. Za Savu je Rešetarica jako mala pritoka i kao takva joj donosi jako malo vode[B2] .
Analizirajući izmjerene rezultate vidimo da otpadne vode kožare ipak imaju utjecaja na rijeku Rešetaricu[B3] .
Istražujući moguće uzročnike povećanja vodljivosti i karbonatne tvrdoće prvo smo krenuli od kemikalija korištenih u tehnologiji prerade kože.
Istražujući dolazimo do podataka da se danas koža obrađuje sa opasnim supstancama uključujući mineralne soli, formaldehid, derivate katrana, razna ulja, boje i učvršćivače od kojih su neki bazirani na cijanidu. Više od 95% kože proizvedene u Americi štavi se kromom. Prema američkoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA) sav otrov koji sadrži krom smatra se riskantnim i opasnim. Uz gore navedene otrovne supstance otpad iz kožara također sadrži i ogromne količine drugih zagađivača kao što su proteini, dlaka, sol, ljepljivi talog, sulfidi i kiseline.
Za preciznije utvrđivanje razloga povećanja električne vodljivosti i karbonatne tvrdoće treba napraviti analizu otpadnih voda s ciljem da se provjeri prisutnost svih supstanci koje se koriste u preradi kože.
Istraživajući smo također došli do podataka da se u podzemnim vodama u okolici kožara često nailaze povećane koncentracije olova, cijanida i formaldehida što predstavlja izravnu prijetnju ljudskom zdravlju.
Prva smjena
1. sat: 07:30 - 08:15
2. sat: 08:20 - 09:05
3. sat: 09:10 - 09:55
4. sat: 10:10 - 10:55
5. sat: 11:00 - 11:45
6. sat: 11:50- 12:35
7. sat: 12:40 - 13:25
Druga smjena
1. sat: 13:30- 14:15
2. sat: 14:20 - 15:05
3. sat: 15:20 - 16:05
4. sat: 16:10 - 16:55
5. sat: 17:00 - 17:40
Virtualna knjižnica naše škole
Poveznica na knjižnicu: http://sites.google.com/view/virtualna-knjiznica-davor
« Kolovoz 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
e-škola |
> Fizika |
> Astronomija |
> Biologija |
> Geografija |
> Kemija |
> The GLOBE Program |
> GLOBE HR |
> Katalog knjižnice |
Dnevni tisak |