Osnovna škola Marije Jurić Zagorke Zagreb

Pričanje s adolescentima može biti poput prolaska minskim poljem. Postavite pitanje koje se vama čini jednostavnim i ozbiljnim, a naiđete na eksploziju. Problem je u pitanjima koje postavljate!

Istraživanja su potvrdila naše instinkte - najbolji lijek protiv riskantnog ponašanja djece je kvalitetan odnos s roditeljima. Vjerovali ili ne, naša djeca nas vole i žele nas u svom životu!

 

Nedavno istraživanje organizacije 'Girl Scout of America' pokazalo je da djevojčice između 10 i 12 godina žele da su im majke uključene u život više nego ikad.

Trik je u tome da ostanete uključeni na pravi način, tako da ih ne odbijete. Pazite! Najveći okidač koji ih odbija od komunikacije s roditeljima, prema mišljenju tinejdžera i onih malo mlađih, je način na koji se postavljaju pitanja.

Michele Borba, savjetnica za odgoj i roditeljstvo, sastavila je listu od sedam najgorih pitanja koje možete postaviti adolescentima. Naučite kako im doskočiti i postaviti pitanje pomoću kojega ćete dobiti bolji odgovor i reakciju (ili će barem ostati u istoj prostoriji s vama).

1. I, kako si proveo/provela dan?

Generička i stereotipna pitanja poput 'Jesi li se provela sinoć?' ili 'Kako je bilo u školi?' ne prolaze kod adolescenata. Vide ih kao neiskrena i predvidljiva. Djeca između 10-12 godina stavila su ih na listu najomraženijih. Osim toga, nećete dobiti ništa osim 'dobro' za odgovor.

Bolje pitanje: Što kažu tvoji prijatelji o novom albumu...?
Postavite pitanje koje zahtijeva više od da/ne odgovora, a čini se kao da ste stvarno zainteresirani za ono što imaju za reći. Ako postavite pitanje koje se tiče njihovih interesa, dobit ćete bonus bodove. P.S. Pobrinite se da pri tome ne radite još nešto, poput pisanja SMS-a ili gledanja TV-a, jer oni to mrze, a vi ne izgledate zainteresirano.

2. Zašto mu nisi rekla/rekao da te ostavi na miru?

Maltretiranje među djecom doživljava vrhunac u dobi od 10 do 12 godina i puno je podlije nego prije. Jedno od troje djece te dobi u SAD-u sudjeluju u bullyingu, bilo kao žrtva ili zlostavljač. Djeca često roditeljima ne govore da su maltretirana jer se boje poniženja ili osude, ali i da ćete reći: 'Reci mu da te ostavi na miru!', što im je najgori savjet koji im možete dati. Djeca se u toj dobi ne mogu boriti za sebe i treba im pomoć. Osim toga, bullying je promišljena okrutnost i neće prestati samo zato što im to netko kaže, a može izazvati ozbiljne psihološke probleme.

Bolje pitanje: Gdje se to dogodilo?
Budite određeniji kako biste pomogli djetetu da stvori sigurni plan. Pitanja koja postavljate signaliziraju djeci vjerujete li im. Takva vrsta maltretiranja često se događa u isto vrijeme i na istom mjestu, pa postavlite pitanja poput 'Tko je sve bio umiješan?', 'Gdje se najmanje osjećaš sigurno?' i sl.

3. Što to ona nosi?

Materijalizam je sve izraženiji među adolescentima, a marketing se kroji prema djeci te dobi. To je i vrijeme kada djeca formiraju identitet i najosjetljivija su. Djeca te dobi najlakše će povjerovati da odjeća koju nose kroji njihov status i utječe na posebne ciljeve (75 posto djece od 8 do 12 godina želi biti bogato). Oni s manjim samopouzdanjem više vrednuju materijano od onih s višim samopouzdanjem.

Bolje pitanje: Što ti se sviđa kod nje?
Umjesto da i sami postavljanjem pitanja o materijalnom i time mu dajete na važnosti, pitajte dijete o vrijednostima poput lojalnosti, talentu, karakteru, prijeteljstvu i zabavi!

4. Zašto moraš biti tako osjetljiva/osjetljiv?

Pubertet je razdoblje uzburkanih hormona, zapravo, tada se u tijelu događa više promjena nego u bilo kojem drugom životnom razdoblju. Područje mozga koje regulira emocije kod tinejdžera se još uvijek razvija. Tako da promjene raspoloženja i ekstremi nisu ništa čudno. Još nešto – nemojte ih zadirkivati, jer će to shvatiti osobno. I nikada ih ne zezajte ili disciplinirajte dijete ispred prijatelja i vršnjaka. Tako ćete si sigurno osigurati razdoblje ignoriranja.

Bolje pitanje: Izgledaš uznemireno. Imala/imao si loš dan? Trebaš li zagrljaj?
Okrenite se emocijama, poštujte djetetove osjećaje i zaboravite na sarkazam. Pazite i na neverbalne znakove, poput dizanja obrva. Tinejdžeri su posebno osjetljivi na te ekspresije i iz njih iščitavaju više nego iz razgovora.

5. Zašto si to učinio/učinila? (Još gore: Na što si mislio/mislila?)

Očekujte od djeteta da će biti impulzivno i pomalo blesavo. Njihov prefrontalni korteks se još razvija, a to je mjesto u mozgu gdje se donose odluke i kontroliraju nagoni. Zato često ne znaju razlog svojih postupaka. I zato često imaju onaj blijedi izraz lica kada ih pitate: 'Zašto si to učinio?'

Bolje pitanje: Što si mislila/mislio da će se dogoditi? Što ćeš učiniti sljedeći put?
S njima je najbolje ne koristiti pitanje 'zašto'. Postoje velike šanse da neće znati. Umjesto toga koristite 'što', kako biste ih natjerali da razmisle. To neće zaustaviti njihove 'ne znam' odgovore, ali će ih natjerati da razmisle prije nego nešto učine. A možda im čak pomogne i u sljedećoj takvoj situaciji.

6. Zašto jednostavno nisi rekla/rekao ne???

Potreba da se prilagode prevelika je. Zapravo, nikada više neće biti tako jak. Djeca te dobi kažu da im je najgori savjet koji im roditelji mogu dati 'Samo reci ne!' (prema studiji 'Boys and Girls Club of America' iz 2006. godine, provedene na 46 tisuća djece između 13 i 18 godina). Ono što oni žele je jasna strategija na koji se način mogu oduprijeti vršnjacima.

Bolje pitanje: Prijatelju je teško reći ne. Jesi li probao/probala...?
Zajedno dođite do rješenja kako se oduprijeti. Razmislite kako će se ponašati sljedeći put kada ga prijatelji nagovaraju na nešto što ne želiš. Može se izvući na roditelje koji ga čekaju, ili rođaka koji je pušio i umro od raka, a njemu je obećao da on nikada neće...

7. Zašto to jednostavno ne preboliš i ne nastaviš sa životom?

Odnosi s vršnjacima su kritični u toj dobi i igraju veliku ulogu u životu adolescenata. To je i vrijeme prvih zaljubljivanja. Koliko god se vama svađe s prijateljima ili prekid s prvom ljubavi činile bezazlene, nemojte omalovažavati njihovu bol. Ona je intenzivna i stvarna.

Bolje pitanje: Žao mi je što se to dogodilo. Želiš u šetnju?
Pokažite malo suosjećanja. Prekidi u toj dobi stvarno slamaju srca. Budite dostupni, puni razumijevanja, dajte im potporu i nagovorite dijete na neke aktivnosti, posebno vikendom. Ne pitajte 'Što se dogodilo?' ili 'Što je pošlo krivo?'. I ne inzistirajte na detaljima. To će vam sami reći kada im bude dovoljno ugodno o tome pričati. U tim trenucima samo budite tamo.

Izvor: www.net.hr