« Kolovoz 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa OŠ „Kneza Branimira“,Donji Muć, ove godine je organizirala i provodila 17. likovno-literarni natječaj „HRVATSKA KULTURNA BAŠTINA“. Pravo sudjelovanja imali su učenici osnovnih škola iz Republike Hrvatske i učenici osnovnih škola iz drugih država koji polaze nastavu na hrvatskom jeziku.
Literarne skupine naše škole pod mentorstvom nastavnice hrvatskog jezika Nasihe Bajrović i učiteljice razredne nastave Ivane Franić Galik javile su se natječaj s četiri literarna ostvaraja i dobile zahvalnice i zbornik radova. Zahvalnice su dobili i sljedeći učenici: Karlo Bukvić, 4.a, Marta Kekez, 4.a, Matea Jurašinović,4.a i Gloria Sofija Brlić, 8.b.
Tekstovi učenika prijavljenih na natječaj:
SLAVONSKI KIRVAJ
U Slavoniji oduvijek postoje razni običaji, spomenuo bih kirvaj. Slavi se od davnina u brojnim selima i gradovima diljem naše rodne Slavonije. Zovu ga još i crkveni god, a obilježava se u slavu nekoga sveca koji je zaštitnik te župe. Nekada bi na kirvaj djevojke obukle narodne nošnje i išle bi u procesiji kroz selo pa sve do crkve. Djevojke, momci i ostali ljudi sudjelovali bi na svetoj misi. Poslije mise bi se pjevalo i plesalo kolo. Slijedi polazak kućama gdje bi se na ćupriji i u avliji dočekivali gosti. Toga dana pripremila bi se bogata gozba: juha, sarma, pečenica i puno vrsta kolača: paprenjaci, prace, kiflice, makovnjače, orehnjače… Na kirvaj u središtu mjesta obično bi bili licitari sa svojim štandovima gdje bi prodavali proizvode koji su primamljivi dječjem oku, razne tombole i ringišpiri. Na kirvajima bi se nekada mogli čuti i pravi šokački divani: o sjetvi, žetvi, čijalu… Svi gosti bi bili bogato počašćeni, a kada bi pošli svojim kućama domaćini bi im spremili milošće: pečenice i kolače. S večeri bi se odlazilo na zabavu u Društveni dom gdje bi se također pjevalo, plesalo, veselilo. To je običaj kojemu se ljudi raduju, a prenosi se s generacije na generaciju, s koljena na koljeno. Neki od tih običaja su jednostavno otišli u povijest, a danas se samo spominju i bude sjećanja i uspomene.
Karlo Bukvić, 4.a
ZLATOVEZ
Na bunaru baka sjedi,
njezina kosa polako blijedi,
zlatnim koncem ruho veze
vrijednim rukama pravi zlatoveze.
Njima ukrašava razne stvari:
haljine, košulje, torbe, slike,
za sve prilike.
Zlatovez čak i u kućama visi,
krasi zidove,
čak se nađe i
na šeširima za didove
Marta Kekez,4.a
TAMBURICA
Tamburicu Slavonci sviraju
i u sitnu žicu diraju,
glasna pjesma šorom se ori,
dok trešnja rana na sokaku zori.
Njeni zvuci u srce me diraju,
bećari taj instrument sviraju,
u tamburici šokačke pjesme se skrivaju,
ni jednoj snaši mira ne daju.
Matea Jurašinović, 4.a
ŠOKAC
Naš je šokac pravi momak
rado pije šljivovicu,
vazda svira tamburicu.
Nađe sebi lipu diku
pa je čuva kao sliku.
Pa na đermu , na bunaru
glasno piva pismu staru.
Već se prvi pitli bude,
Hod se njegov šorom čuje.
Uz diku će našlinganu
sretna jutra da mu svanu.
I nek ' plešu , nek' se zna
da je gozba svatovska.
Gloria Sofija Brlić, 8.b
Tekst: Ivana Franić Galik, učiteljica
Foto: Irena Barić
Za web pripremili: Mali novinari