Osnovna škola "Pehlin" Rijeka

Naša škola i ove godine sudjeluje u međunarodnom projektu poticanja čitanja “Naša mala knjižnica”  (NMK) u organizaciji nakladničke kuće “Ibis grafika”.   Projekt je trajao  od listopada 2023.  do lipnja 2024., a uz Hrvatsku  su sudionici Slovenija i  Estonija. Svrha NMK-a   je ponuditi djeci knjigu koja zaokuplja pažnju svojim cjelokupnim sadržajem:  i tekstom, jer se  slikovnice bave suvremenim temama i raznim problemskim situacijama na vrlo jednostavne, pronicljive i domišljate načine,  te  pomno odabranim ilustracijama, izrađenim prema najvišim umjetničkim standardima koje privlače pažnju gotovo kao i sam tekst. Nagradni zadatak odnosi se na knjige iz projekta: u Kreativnim knjižicama svaka knjiga ima svoj nagradni zadatak koji iziskuje trud, domišljatost i kreativnost.
 

(v. Opširnije)

Prije dva dana, nakon duge i teške bolesti  umro je Luko Paljetak, akademik, književnik, pjesnik, prevoditelj i umjetnik iz Dubrovnika. Objavio je 40-ak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu i grafičko-pjesničkih mapa, dva romana, a pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu, a bio je i vrstan prevoditelj.

Dani medijske pismenosti održavaju se od 22. do 28. travnja 2024.

Kad je riječ o djeci, važan je izbor primjerenih medijskih sadržaja i zaštita djece od neželjenih medijskih poruka, no i više od toga, medijska pismenost zapravo osposobljava djecu, kao i odrasle, za kritičko promišljanje i postavljanje pravih pitanja o onome što gledaju, čitaju ili slušaju i daje im sposobnost samostalnog razmišljanja. Tako će moći bolje razumjeti složene poruke koje primaju putem televizije, radija, interneta, novina, magazina, knjiga, plakata, videoigara, glazbe i drugih medija. (preuzeto s https://www.medijskapismenost.hr/pojmovnik/)

A što smo mi radili, pogledaj u  Opširnije.

U Lukovdolu, rodnome mjestu velikoga hrvatskog pjesnika Ivana Gorana Kovačića, na njegov rođendan, prvi dan proljeća i UNESCO-ov Svjetski dan poezije, održana je pjesnička manifestacija Goranovo proljeće.

Na 61. izdanju te najdugovječnije i najznačajnije hrvatske pjesničke manifestacije, nagradu Goranov vijenac za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu dobio je Miroslav Kirin,  a Silba Ljutak dobitnica je  nagrade Goran za mlade pjesnike.

Materinji ili materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kreativnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika. (v. Opširnije)

Dan 27. siječnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Toga je dana Crvena armija 1945. godine oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj. Ujedinjeni narodi su, donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust 2005. godine, proglasili ga danom sjećanja na sve žrtve holokausta. Holokaust je provodio njemački nacistički režim nad šest milijuna Židova, Roma, Slavena, homoseksualaca, osoba s invaliditetom, političkim oponentima nacizma i ratnim zarobljenicima. Prema podatcima Yad Vashema, najveći intenzitet sustavnog i masovnog uništenja izvršen je 1942. godine, kada je u koncentracijskim logorima ubijeno dva i pol milijuna Židova, a među žrtvama holokausta bilo je i milijun i petsto tisuća djece.  Među njima je bila i djevojčica Ana Frank.

Marko Marulić (18. kolovoza 1450., Split  - 5. siječnja 1524., Split),hrvatski i kršćanski pjesnik koji stvara na razmeđu srednjeg vijeka i novog doba. Kao obrazovani humanist pisao je na latinskom, što mu je donijelo svjetsku slavu, a kao renesansni pjesnik stvarao je na hrvatskom jeziku, te ga se ponajviše zbog epa Judita naziva “Ocem Hrvatske Književnosti”. Judita je  biblijski ep u 6 pjevanja, sastavljen na splitskoj čakavštini (“u versih harvatski složena”), spjevan u dvostruko rimovanim dvanaestercima, u kojemu se pripovijeda priča o biblijskoj heroini Juditi.

Virtualna izložba Marko Marulić,

Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se svake godine 10. prosinca, na dan kada je 1948. godine potpisana Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, dokument kojim je prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika. Prvi članak Opće deklaracije o ljudskim pravima glasi: „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedni prema drugima postupati u duhu bratstva“. 

Samo retoričko pitanje: Je li tomu  danas tako, a u 21. smo stoljeću? 

Sunčana Škrinjarić (11. prosinca 1931., Zagreb - 2. travnja 2004., Zagreb) jedna je od najpoznatijih hrvatskih književnica za djecu nema djeteta koje se nije susrelo s njezinom Plesnom haljinom žutog maslačka. Uz to je bila i pjesnikinja te scenaristica. Za svoj dugogodišnji i značajni književni rad dobila je mnogo nagrada i priznanja. Među njima se ističe književna nagrada Ivana Brlić-Mažuranić, te je trostruka dobitnica nagrade Grigor Vitez. Godine 1999. godine  bila je nominirana za nagradu Hans Christian Andersen, najveću svjetsku nagradu za dječju književnost, često nazivanu i Nobelom za dječju književnost.

August Šenoa (14. studenoga 1838. - 13. prosinca 1881. Zagreb), pjesnik, romanopisac, pripovjedač, kritičar, ravnatelj i dramaturg kazališta te urednik časopisa Vijenac, jedno je od najvećih imena hrvatske književnosti te najutjecajniji hrvatski književnik iz 19. stoljeća. Koliko je bio priznat i cijenjen u vrijeme dok je djelovao, svjedoči i to da je  razdoblje oko njegove smrti nazvano Šenoino doba.

Oj, budi svoj, i čovjek ljudskog zvanja!
Pa diži čelo kao sunce čisto;
Jer kukavica tek se hrđi klanja,
Tvoj jezik, srce nek su vazda isto.
Za sjajnim zlatom kô za Bogom gledi
Tek mićenika ropskih podli roj;
Ti gledaj, da l’ i duša zlata vrijedi,
Pa budi svoj!  (iz pjesme Budi svoj!)

Tin Ujević rodio se  5. srpnja 1891. u Vrgorcu, a umro je prije 68 godina,  12. studenog 1955. Jedan je od najvećih hrvatskih pjesnika, ali  za vrijeme života pjesnička veličina nije mu ni prepoznata ni priznata onako kako je danas priznajemo. Pokopan je u Zagrebu na Mirogoju, a  na grobu stoje  uklesani stihovi iz njegove pjesme „Igračka vjetrova“:
„Leti ko lišće što vir ga vije,
za let si, dušo, stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
                                    cvijet što nema korijena.“

Nacionalni kviz za poticanje čitanja  natjecanje je organizirano s ciljem da se dodatno potakne čitanje kod mladih čitatelja viših razreda osnovne škole. Realizira se putem mreže narodnih i školskih knjižnica u Hrvatskoj. 

Ovu godinu kviz je nosio naziv Pronađeni u prijevodu pa su i uz online izvore informacija učenici mogli  otkriti zanimljivosti o tri knjige:

Volker Mehnert i Claudia Lieb: Alexander von Humboldt: čežnja za dalekim krajevima (s njemačkoga prevela Lara Hölbling Matković); Stefan Boonen: Nahoče iz Wammerswalda: o jednoj nasukanoj djevojčici, jedanaest sinova, o sto gromova, Matildi, medvjedu, superdozerima, teti Idaliek, Gromovnici, duhovima i jednom selu (s nizozemskog prevela Svetlana Grubić Samaržija); Frances Hodgson Burnett: Tajni vrt (s engleskoga preveo Ivan Ott).

Iz svake narodne i školske knjižnice, među onima koji su točno riješili kviz, nasumično se odabire jedan finalist. U našoj školi kviz je rješavalo  30-ak učenika i od njih je kao finalistica izabrana Paola Gašpar, učenica 8. b razreda.

Paoli čestitamo!

S poezijom Dragutina Tadijanovića svi smo se susreli u školi  i vjerujem da nema učenika koji ne zna ponešto o njemu i koji ne zna bar poneki stih pjesme od 500-tinjak koliko ih je napisao.

Rastušje, u kojem se rodio 5. studenoga 1905. - Zagreb, grad koji ga je primio  u svoje okrilje 1920. kad je došao na studij i grad u kojem je umro 2007. 

Ovdje možete pogledati kratki film o njemu:

https://www.youtube.com/watch?v=oLC-FA4eT1M&pp=ygUVZHJhZ3V0aW4gdGFkaWphbm92acSH

„Festival prava djece pokrenut je 2009. godine, povodom 20. obljetnice donošenja Konvencije o pravima djeteta. Iz godine u godinu, prateći izbliza život djece i mladih u zemlji i svijetu putem filmova koje su realizirali njihovi vršnjaci, upućeni smo na životne situacije i fenomene na koje nam žele skrenuti pozornost, a ponekad i dati ili predložiti prekrasna i konstruktivna rješenja. Program filmova osnovnoškolskog uzrasta pod nazivom Dječje stvaralaštvo i međunarodni izbor filmova mladih i učenika srednjih škola pod nazivom Stvaralaštvo mladih govore nam o tome što vole, što ne vole, što im predstavlja izazov, uveseljava ih i zabrinjava.“ 
(Izvor: https://festivalpravadjece.com/#hero)

A što smo mi gledali v. Opširnije...
 

Prošlu godinu bila je značajna 100. obljetnica rođenja Vesne Parun (Zlarin, 10. IV. 1922. – Stubičke Toplice, 25. X. 2010.), a jučer, 25. listopada, godišnjica smrti. Valja se prisjetiti  jedne od najznačajnijih i najprevođenijih hrvatskih pjesnikinja XX. st. koja je osim poezije pisala  drame, igrokaze, basne, aforizme, epigrame, autobiografsku prozu, eseje, kritike i kazališna djela. Ona je  prva žena u hrvatskoj književnosti koja je živjela isključivo od književnosti i za književnost. Autorica je iznimno bogata opusa za djecu. 

Pa da se prisjetimo dječje pjesmice (v. Opširnije) koju smo, vjerujem, svi čuli.

U čast knjizi, knjižnici,  jer od 15. listopada do 15. studenoga Mjesec je hrvatske knjige, a  Međunarodni dan školskih knjižnica zadnji je ponedjeljak u listopadu, za učenike produženoga boravka knjižničarka je čitala Priču o Suncu koju je Bodo po svoj prilici izmislio autora Grigora Viteza. A s obzirom na to da je Sunce vječiti putnik, učenici su pričali o zamišljenoj razglednici koju im je ono poslalo sa svoga putovanja. I sami su zaplesali uz završni song predstave Put oko svijeta 

Jesen stigla, a učenici  iz produženoga boravka  bili su  "knjižnici u gostima". Knjižničarka im je pročitala  priču "Putovanje na jug" Nancy Gkitersou i Ivana Tomičevića. Nakon razgovora o priči tražili smo slike lastavica i vrabaca da se podsjetimo kako izgledaju jer su  jedni  imali zadatak crtati lastavicu, jedni vrapca i tako smo dobili "papirnato" jato.

Ovu školsku godinu prvi put sudjelovali smo u cjelogodišnjemu međunarodnom projektu Naša mala knjižnica  koji je usmjeren na promicanje čitanja među djecom vrtićke dobi i školske od 7 do 10 godina.  U projektu je sudjelovalo više od 200 škola.

Voditelj i koordinator  projekta bila je knjižničarka Danka Jergović, a odazvali su se učenici produženoga boravka te učenici 1.b i 3.a razreda zajedno sa svojim učiteljicama koordinatoricama: Anjom Skorup, Anitom Kišerlovski i  Martinom Businello.  Tehničku podršku za slanje, uređivanje i pripremu digitalnih radova s učenicima je provela koordinatorica Irina Kosanović, učiteljica informatike. 

Učenici su bili oduševljeni odabranim knjigama koje su čitali, zadatcima koje su radili i svim aktivnostima koje su se održavale u učionicama i u knjižnici.

U kategoriji Likovni/literarni/kreativni natječaji su i nagrađeni.
Učenice 3.a razreda: Natali Lukšić, Nina Kukuljan, Nea Stamatović, Ivana Meštrović i Eva Simčić osmislile su svoje priče u stripu, te kofer za Sunce koji je svoje putovanje nastavio i u digitalnoj priči.

Dana 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine, u spomen na Marka Marulića koji je toga datuma 1501. godine dovršio Juditu, a 23. travnja obilježava se Svjetski dan knjige i autorskih prava, proglašen 1995. na Glavnoj skupštini UNESCO-a, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega.

Goranovo proljeće, najstariji i najugledniji hrvatski pjesnički festival, slavi 60. godina. Ujedno je to i obljetničarska  godina jer se ove godine obilježava 110 godina od rođenja Ivana Gorana Kovačića te 80 godina od njegove tragične herojske smrti. Nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu  ove godine odlazi Senku Karuzi za knjigu Nestajanje (MeandarMedia, 2020.), dok je ovogodišnji dobitnik nagrade Goran za mlade pjesnike Vid Bešlić, za rukopis naslovljen Ektoplazma.  

Dana 3. ožujka obilježavamo 150. obljetnicu rođenja Marije Jurić Zagorke, prve profesionalne hrvatske novinarke i jedne od najčitanijih hrvatskih književnica. Obilježio ju je turbulentan život, a i borba, u to vrijeme, za ženska prava, koju joj je "muški svijet" strašno zamjerao. Umrla je u Zagrebu, 29. studenog 1957. godine.

Svoj je novi broj  Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, posvetio upravo Zagorki, a više pročitajte na: http://bit.ly/3KLxwIf

Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet  je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave 'Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika' iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču o materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta. 

Ovdje su prijedlozi  hrvatskih zamjena za strane riječi i tuđice koje su neprilagođene ušle u uporabu u hrvatskome jeziku https://bolje.hr/

Što znaju o Valentinovu, saznali smo od učenika produženoga boravka koji su sa svojom učiteljicom Anjom Skorup obilježili ovaj dan u školskoj knjižnici. Knjižničarka im je ispričala dvije legende o proslavama sv. Valentina, pročitala nekoliko pjesmica o ljubavi, zaljubljenosti, a uz pjesmu Lisica se zaljubila malo smo i otplesali.S učiteljicom Anjom izradili su i obojili srca i na njih su  upisivali što je za njih ljubav. Zanimljivi odgovori bit će izloženi na panou učionice.

Dan hrvatskih knjižnica bio je jedan od  prigoda da  učenici 1. razreda  produženoga boravka posjete školsku knjižnicu. Najava pripovijetke Željke Horvat- Vukelja  "Balončica" krenula je o tome što oni rado jedu, što ne vole jesti (to su nam i nacrtali), što je od toga zdravo, a što baš i nije te što se sve može dogoditi ako ne želimo jesti i jedemo samo slatkiše kao Maša, djevojčica iz pripovijetke. (v. Opširnije)

Nakon naučene abecede učenici 1. razreda iz produženog boravka (povodom nam je bila i  Noć knjige) svoje su znanje prezentirali uz pomoć Balogove slikovnice Male priče o velikim slovima. Čitali smo pjesmice koje počinju početnim slovom njihova imena, slagali se po abecedi, igrali se "vlakića", "putovali labirintom", bojili slova, pjevali o abecedi. 

Prije stotinu godina na otoku Zlarinu rođena je Vesna Parun, najistaknutija hrvatska pjesnikinja u drugoj polovici 20. stoljeća. Objavila je više od 70 knjiga poezije i proze, a za svoj je  književni rad dobila  brojne nagrade od kojih se posebno ističe Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo. Ući će u povijest kao prva žena koja je u Hrvatskoj živjela isključivo od svoga književnog rada i koja je živjela i nesretan, i težak, i turbulentan život. Iako se s rodnog otoka rano odselila, rado mu se vraćala, a tu joj je i posljednje počivalište.

Lišće odlazi na sjever: https://www.youtube.com/watch?v=Fw8ku4iNECw

Studio Foto Kurti   svojih je 30 godina rada u Rijeci proslavio darivanjem školskih knjižnica kompletom knjiga. Naš je knjižni fond bogatiji za deset svezaka  Tadijanovićevih Srebrnih svirala. 

Zahvaljujemo Foto Kurtiju i želimo im još puno značajnih obljetnica.

Dani hrvatskoga jezika slave se od 1997. godine i ovom se manifestacijom želi istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću.       

Podsjetnik na mrežno dostupan portal Hrvatski u školi na  https://sites.google.com/view/os-pehlin-virtualna-knjiznica/vijesti-zna%C4%8Dajni-datumi-obljetnice   

Čitanje naglas djeci važno je za njihovo razvijanje čitateljskih navika, njihov uspjeh u školi, ali i općenito za uspjeh u stjecanju znanja i vještina. Ono služi i u prevenciji poteškoća u čitanju koje se mogu javiti već u najranijoj dobi.

Valja istaknuti da  je izuzetno važno čitati djeci svih uzrasta, a ne samo najmlađima i danas je knjižničarka, kao posvetu ovomu danu, dvjema grupama produženog boravka pročitala priču Nade Mihoković-Kumrić: Čudan ormarić.

Samo 15 minuta glasnog čitanja dnevno pomaže djetetovu cjelokupnom razvoju. Više o tom na https://www.citajmi.info/citanje-naglas/

Prošlu školsku godinu učenici  2. razreda koji su pohađali nastavu produženoga boravka imali su svoj dan (ponedjeljak) za slušanje i čitanje priča u školskoj knjižnici.

Ovu školsku godinu prvaši imaju svoju srijedu za to isto. Slova još nisu dobro svladana pa im čita knjižničarka, ali uskoro će i oni.

U Godini čitanja učenici mlađih razreda započeli su "susrete s Frankopanima".  U školskoj knjižnici čitaju im se priče iz ciklusa "Putovima Frankopana" Velida Đekića koje su  utemeljeno  na konkretnim povijesnim ličnostima i činjenicama. Svako razredno odjeljenje sluša po jednu priču (zbivanja su na Trsatu, Grobniku, Bakru, Bribiru, Kraljevici, Čabru, Krku, Brodu na Kupi), a kad prilike dopuste, moći će ići i u razgled i  istraživanje  rute Putovima Frankopana u našoj županiji.

Da svaki dan pročitamo bar  tri stranice dnevno, bilo bi to više od tisuću stranica u godini, a to nije malo.

Zašto je čitanje važno? 

"Čitanje nam omogućuje bolje razumijevanje međuljudske komunikacije i rješavanje konflikata kao i potpunije shvaćanje onoga što nam u životu pomaže ili se pokazuje kao prijetnja. Ono pospješuje i doprinosi emotivnoj inteligenciji i toleranciji, razvoju samosvijesti i samopouzdanja te oblikuje vrijednosti koje imaju dugoročni učinak na kvalitetu života pojedinca, a time i društva u cijelosti."

S knjigom  u   Godini čitanja   možeš na razna mjesta: kroz džunglu, u utrobu kita,  u more, oko svijeta, na Sjeverni ili Južni pol, u svemir.  

Učenici 7. a i 7. b razreda, polaznici izborne nastave Talijanskog jezika, prigodno su, grupnim radom u školskoj knjižnici, obilježili Europski dan jezika koji je bio 26. rujna. Prilikom izrade manjega diferencijalnog rječnika, sa zadanim riječima iz poznatih područja, upoznali su različite rječnike koje posjeduje naša školska knjižnica. Okušali su se u traženju riječi na više stranih jezika – na talijanskom, engleskom i njemačkom jeziku (v. u  Opširnije nekoliko fotografija).

Za ovu školsku godinu Ministarstvo znanosti i obrazovanja doznačilo nam je novčana sredstva te smo nadopunili naš knjižni fond za 55 svezaka sa sljedećim naslovima lektire: Bijeli klaun, Dječaci Pavlove ulice, Psima ulaz zabranjen, Družba Pere Kvržice...  Možete provjeriti u  knjižničnom katalogu  https://os-pehlin.zaki.com.hr/ .

"Čitajmo da ne ostanemo bez riječi" krilatica je  koja se provlači u Godini čitanja.

A gdje pronaći slikovnicu, knjigu negoli u školskoj knjižnici. Pred kraj rujna upriličili smo prvi posjet prvaša u knjižnicu.  Sa velikim zanimanjem slušali su  priču Ž. Horvat-Vukelja koju im je čitala knjižničarka. Saznali su  zašto je Maša postala Balončica, odnosno što joj se dogodilo kad je preskakala zdrave obroke i jela samo slatkiše. Mnogi su se u nečemu i prepoznali...

Dana 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine, u spomen na Marka Marulića koji je toga datuma 1501. godine dovršio Juditu,  prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku.

23. travnja obilježava se Svjetski dan knjige i autorskih prava, proglašen 1995. na Glavnoj skupštini UNESCO-a, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega.
 

Ivana Brlić Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. u Ogulinu, a umrla 21. rujna 1938. godine u Zagrebu. Hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta. Akademija ju je dva puta predlagala za Nobelovu nagradu, primivši je 1937. za svoga (dopisnoga) člana, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast. (v. Opširnije)

Međunarodni dan dječje knjige (ICBD – International Children's Book Day)
obilježava se svake godine da bi se istaknula važnost dječje knjige te
potaknula i razvila ljubav prema čitanju. Kao datum obilježavanja izabran
je rođendan Hansa Christiana Andersena - 2. travnja. Možete pogledati video na kojem poznata spisateljica za djecu Željka Horvat Vukelja, ambasadorica Kampanje 2021., čita priču, te se obraća roditeljima o važnosti čitanja naglas djeci od najranije dobi na: https://sites.google.com/u/0/d/19feIF5D_mfp-wcy6c0wFuOE98HSfiWFL/p/1afRFNHBiej0F-fE4GA-gg5WG6nhzvLyi/preview

dobi:na https://sites.google.com/u/0/d/19feIF5D_mfp-wcy6c0wFuOE98HSfiWFL/p/1afRFNHBiej0F-fE4GA-gg5WG6nhzvLyi/preview

(više  )

Početak proljeća, 21.3., a istovremeno i Svjetski dan pjesništva. I Ivan Goran Kovačić rođen je na taj dan te se njemu u spomen održava već tradicionalni nacionalni festival pjesničke riječi - Goranovo  proljeće -  u rodnom mu Lukovdolu. Tom prilikom dodjeljuju se nagrade: “Goranov vijenac” za cjelokupni pjesnički opus i dostignuća u hrvatskoj književnosti, nagrada “Goran za mlade pjesnike” te nagrade učenicima osnovnih i srednjih škola za literarne radove.     https://youtu.be/AjxeZb9dRp8

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. prosinca 2020. podržala prijedlog Ministarstva kulture i medija da se 2021. godina proglasi Godinom čitanja pod sloganom Čitajmo da ne ostanemo bez riječi. U ovoj eri pandemije i nemogućnosti održavanja mnogobrojnih kulturnih manifestacija, upravo se čitanju treba dati i posvetiti još veća važnost. 

"1986. u Černobilju je došlo do kvara u atomskoj centrali. Bila je to velika nesreća, i ne samo za taj kraj, jer se smrtonosno radioaktivno zračenje počelo širiti svijetom. Opasni oblak nadvio se i nad Švedsku, u kojoj se u to vrijeme našao i glavni junak romana dječak Nino. Upravo taj događaj motivirao je književnika da se u svom romanu približi dječaku, koji se uskoro našao i u bolnici. Nino se sprijateljio i s ostalim mladim bolesnicima. Cijeli smisao ove priče nalazi se u metafori računalne igre Lucky star, koja je                 zapravo metafora teške bolesti... " (Branko Pilaš)

In memoriam Mladen Kušec (24.veljače 1938.  – 2. studenoga 2020.)

Ne znamo ima li  neke simbolike u tome što nas je naš poznati novinar i književnik Mladen Kušec napustio baš na Dušni dan, ali sigurno znamo da ćemo ga se  rado sjećati. Imamo i po čemu. On je obilježio mnoga djetinjstva svojim  radijskim i TV emisijama za djecu i mlade - Tonkica Palonkica, frrr..., Patuljci pojma nemaju, Hihotići i Bijela vrana,  mnogobrojnim susretima s djecom,  a i dalje će živjeti u svojim prekrasnim stihovima namijenjenima baš djeci. Drago nam je da  smo i mi imali 

Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna svake godine, a utemeljio ga je UNESCO davne 1967. s ciljem promoviranja važnosti učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio svjetskog stanovništva. Podatci s posljednjega popisa stanovništva pokazuju da je danas u Republici Hrvatskoj manje od 1 % nepismenih osoba starijih od 10 godina. No, ovdje se većinom radi o vještinama čitanja i pisanja, ali je jasno da je za život u današnjim suvremenim društvima potrebno mnogo više, što se odražava i u širenju pojmova pismenosti na druga područja. 

Dan hrvatske knjige obilježava se 22. travnja, odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine,  a u spomen na Marka Marulića koji je toga datuma 1501. godine dovršio Juditu,  prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku. (O Maruliću ćete učiti u srednjoj školi.)

Dana 23. travnja obilježava se Svjetski dan knjige i autorskih prava, proglašen 1995. na Glavnoj skupštini UNESCO-a, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. (I oni vas „čekaju“ u srednjoj školi.)
(v. Opširnije)

Danas, 2. travnja,  obilježava se Međunarodni dan dječje knjige.  Taj je datum izabran baš zbog toga jer se na taj dana rodio H. C. Andersen, veliki danski i svjetski poznati pisac bajki (Ružno pače, Mala sirena, Carevo novo ruho itd.).

S obzirom na to da nema onoga tko nije bar jednu njegovu bajku pročitao, čuo, predlažem vam, a i vašim roditeljima Maloga princa Antoinea de Sainta-Exuperyja.

(v. Opširnije!)