To nam je bio poseban mjesec. Obilježili smo nekoliko značajnijih datuma, imali proljetne praznike.

Drugoga travnja, u čast „kralju bajki“,  danskom književniku Hansu Christianu Andrersenu i njegovu rođendanu, obilježili  smo  Međunarodni dan dječje knjige.

Toga dana  učenici mlađih razreda posjetili su školsku knjižnicu. Svi su znali što je povod tom posjetu, ali što ih tamo čeka bilo je iznenađenje.

Na stolu su im bile posebno izdvojene dječje knjige koje svi oni rado čitaju (naravno Andersen, Grimm, Ivana Brlić – Mažuranić, Lovrak, Škrinjarić, Balog, Pilić, Polak...), na panou prigodan plakat.

Veliko zadovoljstvo bio im je čuti učenice koje su nas predstavljale na LIDRANU sa svojim pojedinačnim nastupima u  dramsko-scenskom stvaralaštvu i uživali su u zanimljivim stihovima i pričama koje su one prezentirale.

Za kraj im je knjižničarka „objasnila“ zašto je more slano, a da biste saznali,  morat ćete  pročitati Primorske bajke i pripovijetke.

- Ana, Lucija, Melani, Angelina i Glorija na nastupu povodom  Dana dječje knjige

- Dan dječje knjige u knjižnici

S obzirom da je Uskrs najveći blagdan kršćanstva, dan uskrsnuća Isusa Krista,  prije odlaska na praznike dali smo  mu poseban značaj. Kršćani se pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom, postom (osobe od 18 do 60 god.), slušanjem i čitanjem Božje riječi i dobrim djelima, pa smo nastavne satove vjeronauka posvetili tomu. Učenici su se podsjećali na značenje korizme,  Cvjetnice, Vazmenog trodnevlja (Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota).

Osim vjerskog značaja i važnosti, Uskrs predstavlja i ističe vrijednosti mira, ljubavi prema drugima, tolerancije te topline doma pa smo smo se i u ostalim  predmetima posvetili tomu.
Te su se vrijednosti  osvještavale kod učenika čitanjem prigodnih književnih tekstova, pisanjem vlastitih pjesama, sastavaka,  te izradom plakata, stripa, prigodnim slikanjem, pjevanjem.

- U iščekivanju Uskrsa

- Prigodne uskrsne pjesme

- Strip o Uskrsu

Dolaskom s proljetnih praznika obilježili smo Dan planeta Zemlje (22.travnja).

 Svjesni smo da se promjene klime ne mogu zaustaviti, ali se mogu usporiti i to je upravo poruka koja se nastoji pronijeti diljem svijeta, odnosno u 175 zemalja koje slave taj dan.  

Na to su nas posebno podsjećali naši mladi ekolozi i postavili su svoje plakate na vidljivo mjesto u školi.

- Mladi nas ekolozi podsjećaju

Da stanje s pitkom vodom nije baš optimistično, uvjerili su se i učenici mlađih razreda.

Prisustvovali  su nastavnom satu kemije koji  je bio posvećen slatkoj vodi. Saznali  su da nam je izravno dostupno  vrlo malo pitke vode, stoga trebamo činiti sve da zaštitimo okoliš. Pred nama je budućnost na Zemlji  koja bez vode ne može postojati.

O vodi su  istraživali „mali i veliki kemičari“ (3. razred i  8. razred - dodatna nastava kemije) i pritom  izvodili sljedeće pokuse: otapanje nekih tvari u vodi, talište i vrelište vode, anomalija vode, mjerenja temperature vode, umjetna kiša.

- Mali kemičari uče o vodi

- Veliki kemičari istražuju

Taj dan posvetili smo i Danu hrvatske knjige, a  i Svjetskom danu knjige i autorskih prava. Dan hrvatske knjige  (22. travnja) obilježava se na dan kad je Marko Marulić, otac hrvatske književnosti,  1501. god. dovršio Juditu, svoje najpoznatije djelo na hrvatskome jeziku, a Svjetski dan knjige (23. travnja) kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare, Garcilaso de la Vega.

Tom prigodom u knjižnici škole postavili smo izložbu starih  knjiga. Knjige su posudili učitelji, učenici, a nekoliko je i iz fonda knjižnice.  Valja istaknuti najstarije primjerke:

Naše pravice (B. Šulek), god. 1868.

Rukovođ za geometrijsku obuku (S. Končar), 1899.

Zlatni danci (J. Truhelka), 1918.

Slavenski apostoli – sv. Ćiril i Metod, 1925.

- Na izložbi starih knjiga

Hvalevrijedan je i dar, knjiga  učenika osmih razreda. Naime, oni  su  s nastavnicom matematike Sanjom Jelenić-Soldatić istraživali  koja je bila prva knjiga iz matematike napisana na hrvatskom jeziku. Otkrili su da je to bila Arithmetika Horvatszka Mihajla Šiloboda iz 1758.  Fotozapise pojedinih stranica originalne knjige pronašli su na internetu, kopirali ih, dodali  tomu tekst o autoru i  sadržaju knjige, isprintali na recikliranom papiru,  uobličili u knjižicu kojoj je stražnja korica kožnata, te  dobili knjigu koja izgleda kao pretisak originala.
 

- Osmaši daruju ,,pretisak,, knjige

Bilo nam je raznoliko, zabavno, ali nadasve poučno...

Danka Jergović