preskoči na sadržaj

Osnovna škola Rudeš

Login

Kalendar
« Srpanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 13. 9. 2013.

Ukupno: 544882
Ovaj mjesec: 3051
Ovaj tjedan: 817
Danas: 125
Anketa
Ograničavaju li ti roditelji pristup internetu?





Korisni linkovi

 

 


 

Upisi u 1.razred

 Školska godina 2024./2025.

RASPORED ZVONA

 

       Current time in , Croatia

                 


 

izvanškolske aktivnosti

ŠKOLSKI JELOVNIK

 

Psihologinja:

Karla Ivanišević, mag. psych

4./6./8. ujutro: UTO, SRI, ČET od 8:00 do 14:00 

          PON, PET od 13:00 do 19:00 

3./5./7. ujutro: PON, ČET, PET 8:00-14:00 

          UTO, SRI 13:00-19:00 

školska_psihologinja

Što je školska psihologija?
Školsku psihologiju nije lako jasno i sažeto definirati. Ukratko, ona je psihološka disciplina koja koristi saznanja i metode iz ostalih disciplina psihologije u kontekstu škole i školovanja. Psiholog koji radi u školi mora baratati znanjima i vještinama s područja motivacije, savjetovanja, psihologije učenja i poučavanja, kliničke psihologije i slično.

Što je posao školskog psihologa?
U osnovnoj školi, psiholog obavlja posao stručnog suradnika.
Težište rada i najčešći korisnici školskog psihologa su prije svega učenici. Rad s učiteljima, nastavnicima i roditeljima također je uobičajen, ali on se ponajprije odvija u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje učenikovih potreba i ponašanja te djelotvorniji rad s njima.
Drugim riječima, privatni problemi učitelja, nastavnika ili roditelja, primjerice, nisu područje rada školskog psihologa. On zbog svoje dobre volje može pomoći u suočavanju s tim problemima i njihovom rješavanju, međutim, njegov posao započinje tek kada oni na neki način utječu na dijete, učenika, i njegovo školovanje.

Primjer radnih zadataka školskog psihologa u neposrednom radu s učenicima jest da prepoznaje individualne potrebe učenika, te, u skladu s time, provodi individualna i grupna savjetovanja. On obavlja psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, osobito kao član Povjerenstva za procjenu psihofizičke spremnosti za polazak djeteta u osnovnu školu, ali i kasnije tijekom školovanja (npr. u slučaju školskog neuspjeha ili procjene darovitosti). Školski psiholog također dijagnosticira specifične poteškoće u učenju (neučinkovite ili neprimjerene strategije učenja, probleme s pažnjom i koncentracijom, planiranje vremena, motivaciju, ispitnu anksioznost i sl.) i pomaže učenicima u postizanju boljeg školskog uspjeha, ali isto tako prepoznaje i darovite učenike i razvija programe za poticanje njihovih sposobnosti. On prepoznaje poteškoće u ponašanju i vršnjačkim odnosima, emocionalne i/ili obiteljske poteškoće i pomaže učenicima da ih prevladaju.

Školski psiholog također razvija i putem radionica provodi programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja (npr. međuvršnjačkog nasilja), programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, razvijanje kreativnosti, učenje socijalnih vještina, itd. Ti programi namijenjeni su svim učenicima u školi, a osobito učenicima rizičnih skupina.

Osim toga, školski psiholog provodi psihološke krizne intervencije, što znači da reagira kada se u školi dogode sukobi ili nasilje, ali i kada se dogode ozbiljniji traumatski događaji poput smrti bližeg člana obitelji nekog učenika, samoubojstva, teških prometnih i drugih nesreća i slično.

preskoči na navigaciju