VI. osnovna škola Varaždin

Puno truda nizašto.

Ove godine učenici VI. osnovne škole Varaždin sudjelovali su na županijskoj smotri LiDraNo s jednim literarnim radom (učenica Nina Jagec 8.e razreda s tekstom "Pismo djedu", mentorica Ivana Canjuga), tri novinarska rada (učenica Eva Makovec Jež 6.a razreda napisala je članak "Stripovi na popisu lektire", mentor Miroslav Cmuk; učenica Korina Klampfl 7.a razreda sastavila je intervju "Aurora borealis vidi se skoro svaku večer", mentorica Zdenka Šopar; učenica Lucija Brašnić 8.a razreda napisala je osvrt "Grandiozan uspjeh albuma A Night at the Opera") i jednom radijskom emisijom (učenici 8.b razreda - Lara Cvetko, Jakov Lesičar, Pia Paska-Jaklin i Mia Sajko - snimili su emisiju čija tema je bila "Strah", mentorica Ivana Canjuga).

Nijedan rad nije predložen za državnu razinu. 

U nastavku možete pročitati novinarski rad Eve Makovec-Jež pa samostalno prosuditi u kojoj mjeri je tekst informativan, aktualan i objektivan, što su osnovne sastavnice novinarskoga teksta. U tekstu su postavljena temeljna novinarska pitanja, a ujedno su i pruženi odgovori na njih, no Povjerenstvu tekst nije bilo dovoljno kvalitetan. Naravno, nije objašnjeno zašto. 

Irena Jukić Pranjić, učiteljica likovne kulture OŠ Rovišće, godinama se profesionalno bavi stripom. Stvara stripove i potiče druge na čitanje stripova jer mnogi naslovi imaju umjetničku vrijednost. Povodom aktualne kurikularne reforme, pokrenula je inicijativu Strip u lektiru.

 Stripovi na popisu lektire

Strip nekad i danas

Strip ima više od 120 godina. Ljudski gledano, strip je starac, ali u odličnoj formi. Prvi strip službeno je objavljen 1895. godine. Izašao je u novinama New York World pod imenom Žuti dječak (The Yellow Kid). U prošlosti su stripovi opisivani kao smeće i loša literatura, protiv njega su bili brojni roditelji, pedagozi, knjižničari i učitelji. Danas je strip, opisivan kao deveta umjetnost, prisutan u knjižnicama, knjižarama, školama... Postoje i posebni dućani za stripove, striparnice, u kojima se mogu kupovati stripovi i predmeti vezani uz njih. Profesorica Irena Jukić Pranjić pokrenula je inicijativu Strip u lektiru pomoću koje bi se strip trebao uvesti na popis lektire. Upitali smo prof. Jukić Pranjić što ju je potaknulo na taj pothvat: „S obzirom na to da godinama radim u školi, dobro poznajem školski sistem. Istovremeno sam kao autorica, urednica i čitateljica jako dobro upoznata s domaćom i svjetskom produkcijom stripa, a učinilo mi se da je kurikularna reforma školstva idealan trenutak da se inicira uvrštavanje remek-djela stripa u lektirne naslove.“

Pozitivna mišljenja o inicijativi

Tomislav Košić, knjižničar varaždinske Gradske knjižnice Metel Ožegović koji radi na Odjelu za mlade, gdje su, između ostaloga, smješteni i stripovi, pozitivno se izrazio o inicijativi Strip u lektiru: "Stripovi bi se trebali uvesti u popis lektire, dovoljno dugo ima status devete umjetnosti. Strip ima obilježja književnog djela i filma, na jedan specifičan način može djelovati i samim tim zaslužuje takvu pažnju koja bi trebala biti svedena na neki službeni program. Tako bi strip izgubio negativno mišljenje koje ima, da je svaki strip zabavan i smiješan, da se kupuje na kioscima za par kuna i onda baci." Valja spomenuti da Gradska knjižnica Metel Ožegović ima 1713 stripova na Odjelu za mlade te da stripove posuđuju sve dobne skupine, a ne samo mladi.

Urednik časopisa Kvadrat, Vjekoslav Đaniš, također podržava inicijativu Strip u lektiru: "Strip nakladništvom bavim se oko trideset godina i jedan sam od onih koje je Irena uključila da predložimo koji bi stripovi trebali ući u lektiru. Naravno, moj izbor se možda razlikuje od stripova koji će ovom inicijativom biti predloženi. Po mojem mišljenju, u lektiru trebaju ući klasici devete umjetnosti, ali samo oni za koje se može sa sigurnošću reći da su umjetnička djela. Pri tome ne smijemo zaboraviti ni hrvatske autore jer su neki od njih dali značajne doprinose razvoju svjetskog stripa kao medija. Podržavam ovu vrijednu inicijativu u svakom smislu jer strip je danas medij koji može doprinijeti i boljem razumijevanju određenih školskih programa i kroz njega se učenici mogu lakše educirati iz bilo kojeg ljudskog područja. Isto tako, najvažnija djela stripa trebala bi zauzimati police školskih knjižnica ravnopravno s djelima iz književnosti jer će samo tako strip imati ravnopravan status. Naravno, ovo je sada samo inicijativa, ali od nečega se jednom mora početi."

Učenici iz stripa mogu i dosta naučiti jer stripovi otvaraju razne teme kao što su bolest, smrt, pubertet, razvod roditelja, rat, ljubav... Poput svakog štiva, strip može poučiti čitatelja i proširiti njegovo znanje. Strip može poslužiti tijekom crtanja, čitatelj stripova može dobiti ideje za likovno stvaralaštvo. Neki učitelji imaju pozitivno mišljenje o stripovima, potiču učenike na čitanje i posuđivanje. „Ono što inicijativa želi jest da se najkvalitetniji naslovi stripa čitaju unutar nastave lektire te da najbitnija ostvarenja iz područja stripa, koja pariraju remek-djelima kao što su u književnosti Šuma Striborova ili Mali princ, na taj način dobiju i službenu potvrdu svoje visoke kvalitete. Mislim da je zaista velik grijeh da naši učenici nisu povezani s vlastitom tradicijom stripa i da ne znaju da su u Hrvatskoj radili i još uvijek rade izuzetni majstori ovog umjetničkog područja“, pojašnjava prof. Jukić Pranjić.

Macanovo dvojako razmišljanje

 Dakle, danas strip ima titulu devete umjetnosti i u dobrom je položaju, dok je u početku opisivan kao loša literatura, šund literatura i kao smeće koje kvari čitateljske navike. Stripovi otvaraju razne teme, proširuju čitateljevo znanje i čitatelj dobiva ideje za književno, ali i likovno stvaralaštvo. Budući da je Borovnica jedan od naslova koji bi se mogli naći na popisu lektire, priupitali smo i renomiranoga strip autora Darka Macana za njegovo mišljenje: "S jedne strane, kao autoru, jako mi je drago što se Borovnica našla na predloženom popisu jer se zna da samo knjige s lektirnih popisa svojim autorima donose novce iole vrijedne spomena. S druge strane, iz svojih se školskih dana sjećam koliko je lektira među đacima bila omražena... Bogat i omražen ili sirot i čitan - to je pitanje s kojim se strip i ja danas suočavamo!" Teško da će Macanova Borovnica biti omražena jer učenici znaju prepoznati dobru knjigu, a Borovnica jest kvalitetan naslov. Primjer za to je Durica koja se godinama nalazi na popisu lektire za drugi razred osnovne škole, a učenici ju doslovno obožavaju. Prof. Jukić Pranjić trenutno ne može komentirati konačne rezultate svoje inicijative: „Još uvijek nisu objavljeni rezultati rada povjerenstava kurikularne reforme pa još uvijek ne znamo je li naša inicijativa donijela željene rezultate, ali se svakako nadam najboljem.“ Dijelimo očekivanja prof. Jukić Pranjić i nadamo se da će njezina inicijativa uroditi plodom. Čitajući stripove, učenici mogu dodatno razvijati svoje čitalačke sposobnosti i navike, što je dovoljan razlog da konačno u većoj mjeri postanu dio lektire.

Eva Makovec-Jež, 6. a razred,