preskoči na sadržaj

VI. osnovna škola Varaždin

Login

 

Školska obilježja

Himna škole (mp3)

Vizija, misija, vrijednosti

Vision, mission, values


CD dječjeg zbora "Varaždinski Slavuji"
BiH

Tražilica

Citati

GIF

Web stranicu i društvene mreže su u 2023./24. uređivali: Mario Stančić, Margareta Živković, Nataša Narančić, Monika Injić, Ana Obradović i Ema Štrocinger.

Brojač posjeta...

Ispis statistike od 22. 10. 2013.

Ukupno: 3115780
Jelena Bajkovec

magistra edukacije fizike i informatike

Predmet: Fizika (7.a, 7.b, 7.c, 7.d, 8.a, 8.b, 8.c, 8.d), Informatika (2.a)

 

Vodim DOD iz fizike za učenike 7. i 8. razreda, Rano učenje fizike za učenike 5. i 6. razreda, te DOP za učenike kojima teže ide svladavanje gradiva. 

Već 2 godine zaredom u suradnji s kolegama pratim naše učenike na međunarodnu Matematičko-fizičku olimpijadu u Poljsku, gdje naši učenici postižu dobre rezultate. Pripremam učenike za natjecanje iz fizike (školsko, županijsko, državno) gdje uvijek postižemo dobre rezultate.

Volim šetnje prirodom s obitelji i trčanje.

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Niels Bohr
Autor: Marijana Buhin, 8. 10. 2015.

7.10.1885.godine rodio se Niels Bohr, jedan od utemeljitelja moderne atomske fizike.


Niels Bohr je pomoću jednostavnog modela uspio 1913. izračunati energiju vodika te objasniti atomske spektre sa svoja čuvena dva postulata. Treba naglasiti da ovaj model nije točan u potpunosti, no još uvijek dobro služi za razumijevanje procesa u atomu.

Elektron ne može kružiti oko jezgre po bilo kojim stazama, već samo po onima s točno određenim kvantiziranim stanjima. To su tzv. dopuštene ili stacionarne staze; gibajući se po njima elektron se nalazi u stacionarnom stanju, ne gubi energiju zračenjem elektromagnetskih valova.

Atom apsorbira (upije) zračenje samo kada primi određeni kvant energije i emitira određeni kvant energije kada prelazi iz jednog stacionarnog stanja u drugo (tj. kada prelazi iz stanja više energije u stanje niže).

Atom ne može sponatno prijeći iz stanja niže u stanje više energije, nego tek kada biva pogođen sa određenim kvantom energije (fotonom). Prelazak iz višeg stanja u niže je spontan događaj, uokviren statističkom prirodom, pri čemu se emitira kvant energija (foton).

Za svoj rad na strukturi atoma odlikovan je Nobelovom nagradom za fiziku, 1922.

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju