VI. osnovna škola Varaždin
JELOVNIK
RASPORED SATI I SATNICA
ŠKOLSKI DOKUMENTI
POLICA OSIGURANJA CROATIA OSIGURANJE
ZAKONI I PRAVILNICI
UDŽBENICI
Web stranicu i društvene mreže su u 2023./24. uređivali: Mario Stančić, Margareta Živković, Nataša Narančić, Monika Injić, Ana Obradović i Ema Štrocinger.
Karmen Holenda, prof. biologije i kemije, učiteljica savjetnica
Karmen Holenda, Državno natjecanje iz kemije 2019, Split
Predmet: priroda, biologija, kemija
Diplomirala sam biologiju i kemiju na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu u Zagrebu 1989. godine. Drago mi je da sam i danas u kontaktu s profesorima fakulteta i kolegama iz struke te da smo dugogodišnji suradnici i prijatelji. Ta mi je suradnja donijela naslov mentora studentima kemije i učiteljima kemije pripravnicima, autorstvo i koautorstvo za nekoliko udžbenika kemije i priručnika za nastavu iz kemije i biologije kao i dvadeset i pet godina iskustva u pripremi maturanata za upise na prirodoslovne fakultete. Kao i svakog učitelja najviše me vesele uspjesi mojih učenika kojih sada već ima vrlo mnogo te uspješno studiraju ili rade u našoj domovini i izvan nje. Naročito mi je drago raditi u Centru izvrsnosti iz biologije Varaždinske županije te upoznati one naj-sadašnje i naj-buduće biologe. Priroda i njezine tajne i danas su mi najljepši izazov te se i dalje bavim istraživanjima, planinarenjem, orijentacijom i komunikacijom, za što vas od srca pozivam da mi se pridružite.
U društvu Marian DeWane, najbolje učiteljice kemije u SAD, Kongres u Splitu 2010.
U školskoj godini 2021./2022. predavat ću Prirodu svim učenicima petih razreda. Biologiju ću predavati učenicima 7.a, 7.c i 7.d razreda, a svim sedmim razredima predavat ću Kemiju. Voditelj sam dodatne nastave Biologije i Kemije za sve sedme razrede kao i dopunske nastave kemije za sve sedme i sve osme razrede. U petim razredima gdje predajem, vodit ću izvan nastavnu aktivnost: STEM koja obuhvaća praktične radove i projekte iz područja biologije, kemije i fizike.
Adrenalinski park, Accredo centar Zasadbreg 2021
Za sve učenike škole, i za njihove članove obitelji, voditelj sam izvannastavne aktivnosti orijentacije i komunikacije. Orijentacija obuhvaća (rekreacijsko i natjecateljsko) orijentacijsko trčanje u parkovima i šumama uz kartu i kompas te preciznu orijentaciju za osobe koje ne mogu trčati ili se ne mogu samostalno kretati. Komunikacija se odnosi na suradnju Orijentacijskog kluba Varaždin s Radio klubom Varaždin (mogućnost pohađanja početničkog tečaja za radio operatera) s konačnim ciljem formiranja tima mladih u radiogoniometriji.
Noćna orijentacijska sprint utrka, Varaždinske Toplice, 2020.
I za kraj, kažu, ostavlja se nešto najslađe. Kod mene je to učenje Lepoglavske čipke. To vam je nešto posebno, izazovno, traži matematičko i logičko razmišljanje, uvijek novo i na kraju predivno. Ne može se učiti iz knjiga ili časopisa, samo iz glave u glavu. To je naša kulturna baština koju treba prenijeti na mlade naraštaje. I zato, pridružite se …
Špancirfest 2017. Varaždin
S dolaskom proljeća i toplijih dana, počinju se buditi ličinke šimširovog moljca koje su prezimile na grmlju šimšira u paučinastim zapretcima. Radi se o šetniku koji je tek nedavno prisutan na našim prostorima i nema utvrđenih prirodnih neprijatelja. Hrani se lišćem šimšira, mladim izbojcima i granama. Temeljni je problem velika šteta na grmovima i stablima šimšira.
Šimšir, Buxus sempervirens, je gusti zimzeleni grm ili manje stablo visine do osam metara, porijeklom je iz južne Europe i sjeverne Afrike. Biljka sporo raste i doživi starost više stotina godina. Listovi šimšira su kožasti, sjajni i tamnozeleni, a biljka je općenito vrlo lijepog izgleda te je vrlo cijenjena u hortikulturi. Šimšir je često sađen u vrtovima oko srednjovjekovnih dvoraca, a i danas je česta biljka u parkovima i privatnim vrtovima. Ukoliko je biljka ugrožena napadom šimširovog moljca, može se dogoditi da vlasnik ostane bez atraktivnog stabla u svojem vrtu u roku od samo jednog mjeseca. Ekonomska je šteta velika jer su sadnice šimšira skupe te je potrebna dugotrajna njega i uzgoj da bi biljka narasla preko jednog metra visine.
Brojni su građani primijetili promjene na svojim grmovima šimšira, a da ne znaju uzrok defolijacije (gubitka listova). Prve informacije o uzročniku ove promjene javnosti je iznio g. Franjo Pavetić, jedan od poznatijih vrtlara našega grada. U suradnji sa biolozima Entomološkog muzeja grada Varaždina i Šumarskog Instituta u Jastrebarskom određeno je da se radi o novoj vrsti štetnika šimširovom moljcu. Uz svilene niti koje zapredaju napadnute grančice šimšira, gubitak lišća je prvi znak temeljem kojeg sumnjamo da je prisutan nametnik moljac, a ne neki drugi nametnik.
Među borcima protiv šimširovog moljca nalaze se i učenici 8.c razreda VI. osnovne škole Varaždin, Dora Kermek i Dominik Bešenić. Učenici su prvi puta ovu invazivnu vrstu upoznali u Entomološkom muzeju tijekom predavanja gđe. Antice Bregović. Uz profesoricu biologije i kemije, Karmen Holenda kao mentoricu, učenici su izradili istraživački projekt tijekom 2014.g. koji je pozvan na ovogodišnje Županijsko natjecanje iz biologije. Jedan od temeljnih ciljeva projekta je i suradnja s lokalnom zajednicom zbog informiranja što većeg broja ljudi o štetniku šimširovom moljcu. Također je važna razmjena podataka o uspješnim metodama suzbijanja štetnika.
Da bi se na vrijeme uočio početni napad savjetuje se biljke šimšira kontrolirati razmicanjem grana i praćenjem unutrašnjeg stanja grmova. Ekološki najprihvatljiviji način suzbijanja ovog nametnika je mehaničko uklanjanje i spaljivanje zapredaka u kojima gusjenica prezimljava. U proljeće je potrebno protresti grmove, mehanički uništiti ispale gusjenice i odrezati grane šimšira s oštećenim listovima. Kao učinkovita metoda pokazalo se i „pranje“ grmova vodom iz visokotlačnih čistača.
Kemijsko suzbijanje šimširovog moljca podrazumijeva korištenje insekticida koji sadrže djelatne tvari registrirane u našoj zemlji jer još nije službeno poznat insekticid baš za ovu vrstu štetnika. Prihvatljive djelatne tvari su one koje imaju manji negativni utjecaj na okoliš i korisne organizme: tiakloprid i metoksifenzoid. Učinkovitost insekticida je najbolja kada se suzbijaju mlade gusjenice, odnosno prije značajnih šteta na šimširu. Iz Šumarskog Instituta u Jastrebarskom dr. sc. Dinka Matošević preporuča primjenu tiakloprida (Calypso 480 SC 0,02-0,03%) i metoksifenzoida (Runner SC 0,04-0,05%).
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
