VI. osnovna škola Varaždin

Za sva pitanja i dodatne informacije učenici mi se mogu obratiti svaki dan za vrijeme nastave (uživo ili virtualno preko Teamsa), a roditelji u vrijeme individualnih razgovora. 

Svima želim mnogo uspjeha u novoj školskoj godini! 

Nastava povijesti organizirana je kronološki. U nastavi povijesti obrađuju se procesi, pojave i događaji koji objašnjavaju razvoj ljudskoga društva i ljudskoga djelovanja od prapovijesti do danas.

​Suvremena nastava povijesti proučava opću i nacionalnu povijest te političku, kulturnu, društvenu, gospodarsku povijest itd. Ona također uključuje i teme iz zavičajne prošlosti, kao i izvanučioničku i terensku nastavu.

CILJ NASTAVE POVIJESTI

Svrha je nastave povijesti omogućiti učenicima da na odabranim temama steknu znanja i vještine koje će im pomoći u razumijevanju suvremenog svijeta. Osnovni cilj učenja povijesti u osnovnoj školi je razvijanje interesa za proučavanje prošlosti i zanimanja za sadašnjost, odnosno razvijanje povijesnog mišljenja.

ZADAĆE NASTAVE POVIJESTI

Učenici:

Ø  uče o najvažnijim događajima, pojavama, procesima i značajnim obilježjima razdoblja i društava koja proučavaju

Ø  vježbaju snalaženje u vremenu i prostoru, usvajaju i ispravno koriste povijesno nazivlje u opisivanju prošlih razdoblja, događaja i procesa

Ø  uče o temeljnim procesima koji pomažu razumijevanju prošlosti (kronologiji, uzročnosti, promjenama i kontinuitetu, multiperspektivnosti, tumačenju, istraživanju i značenju prošlih događaja)

Ø  upoznaju se s ulogom izvora i literature u objašnjavanju prošlosti

Ø  pronalaze, upoznaju, raščlanjuju i vrjednuju različite izvore informacija

Ø  upoznaju temeljne vrijednosti na kojima počiva suvremeno društvo, kritički razmišljaju o svijetu u kojem žive

Ø  razvijaju interes za povijest, ali i očuvanje kulturne baštine, razvijaju radne navike, stvaralaštvo i samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloživotno učenje.

SADRŽAJ RADA PO RAZREDIMA

5. RAZREDI (5. a, 5. b, 5. c, 5.d i 5. e)

Ø  Što je povijest; Život ljudi u prapovijesti; Civilizacije prvih pisama; Uspon stare Grčke; Atenska demokracija; Helenizam; Početci Rima; Republika i Carstvo; Hrvatski prostor u antičko doba; Pojava kršćanstva i Seoba naroda

6.  b RAZRED

Ø  Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda; Feudalno društvo; Uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku; Europa i islamski svijet: dodiri i suprotnosti; Uzlet srednjovjekovne Europe (11. - 14. st.); Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca; Humanizam i renesansa; Velika geografska otkrića; Osmansko Carstvo prema Hrvatskoj i Europi; Reformacija i katolička obnova; Europa u doba baroka; Hrvatska u ranome novome vijeku (16. - 18. st.)

7. RAZREDI (7. a, 7. b, 7. c i 7. d)

Ø  Svijet i Hrvatska u osvit modernoga doba; Oblikovanje modernog društva - znanost i tehnologija, industrijska revolucija; Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (1789. - 1815.); Hrvatski narodni preporod i pojava modernih nacija u Europi; Revolucija 1848. u Europi i Hrvatskoj; Društvo, kultura i promjene u svakodnevnom životu u prvoj polovici 19. stoljeća; Europa na vrhuncu moći: nastanak prvih modernih država u Europi; Hrvatska u sklopu Habsburške Monarhije (Austro-Ugarske) u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća; Svijet u doba europske dominacije u 19. stoljeću; Društvo, kultura i promjene u svakodnevnom životu u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća; Svjetske krize i Prvi svjetski rat

(Nastavni plan i program za osnovne škole)

ELEMENTI, OBLICI I  INDIKATORI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI POVIJESTI

U nastavi povijesti ocjenama od 1-5 vrednuju se sljedeći elementi (brojčanom i opisnom ocjenom).

Usvojenost osnovnih podataka

Poznavanje osnovnih činjenica, opisivanje prošlosti vlastitim riječima, povezivanje   i sređivanje povijesnih činjenica, definiranje  povijesnih  pojmova (ključni i novi pojmovi)  i njihovo povezivanje s prostorom, utvrditi razlike i sličnosti različitih razdoblja.

Uočavanje uzročno – posljedičnih veza, objašnjavanje, logičko zaključivanje, kritičko prosuđivanje.

Uočavanje uzročno – posljedičnih veza

Praktične: izrada crte vremena, kronološke tablice, grafičkih prikaza,  izrada prezentacija, postera, plakata.

Spoznajne:  opisati i objasniti uzroke i posljedice povijesnih događaja, situacija i promjena,  klasificirati uzroke i posljedice (koji je uzrok najvažniji), analiziranje grafičkih prikaza; zaključivanje na temelju povijesnih izvora, skica, brojčanih podataka, grafikona, fotografija; 

Snalaženje u vremenu i prostoru

Učenici razlikuju prošlost, sadašnjost i budućnost,  snalaze se na crti vremena, interpretiraju podatke iz kronološke tablice,  svrstavaju događaje, osobe i promjene kronološkim redom, poznavanje godina i velikih povijesnih razdoblja

Vještina  čitanja i interpretiranja sadržaja povijesne  karte (opisivanje i  objašnjavanje povijesnih  sadržaja na povijesnoj  i geografskoj karti te povezivanje sadržaja karte i stvaranje zaključka i predodžbe o prikazanom  prostoru).

Oblik provjeravanja i ocjenjivanja

Usmena i pisana provjera

Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute

razine kompetencija učenika koji rezultiraju ocjenom.

Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju

ocjenom učenikovog pisanoga uratka. Pisano se provjeravanje provodi poslije obrađenih i

uvježbanih nastavnih sadržaja, kontinuirano tijekom nastavne godine. 

5. razredi – četiri pisane provjere znanja tijekom nastavne godine

6. b i 7. razredi – tri pisane provjere znanja tijekom nastavne godine

Pisane provjere provode se prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi te Vremeniku pisanih provjera objavljenom na Internet stranicama škole.

U rubrici opisnog praćenja  učenika uz obrazloženje ocjene učenikova postignuća iz pojedinog elementa ocjenjivanja nalazi se i osvrt na ispunjavanje radne bilježnice, nošenje potrebnog pribora, udžbenik, radna bilježnica, bilježnica), redovitost u pisanju domaćih zadaća, doprinos u skupnom radu, aktivnost na satu – zalaganje, interes za nastavne sadržaje, odnos prema radu te suradnja sa učenicima i nastavnikom.

Kako bi učenici bili zadovoljni  rezultatima učenja važno je biti aktivan tijekom obrade i ponavljanja gradiva te redovito kod kuće za svaki sat naučiti novo gradivo  i ponoviti barem dio starijeg gradiva. Bilješke u bilježnici samo su „vodiči“ kod učenja – pokazuju što je važno, a da bi se moglo objasniti naučeno potrebno je učiti iz teksta u udžbeniku. U udžbenicima posebnu pažnju treba posvetiti slikama, kartama i grafičkim prikazima jer oni objašnjavaju gradivo i olakšavaju pamćenje. Naučeno gradivo može se samostalno provjeriti prema pitanjima u udžbeniku iza svakog odlomka odnosno prema zadacima u radnoj bilježnici.

Nekoliko savjeta za „lakše“ učenje:

- ponoviti gradivo pomoću samostalno izrađene „pametne mape"

- samostalno izraditi kronološku tablicu ili godine i događaje staviti na crtu vremena