VI. osnovna škola Varaždin
JELOVNIK
RASPORED SATI I SATNICA
ŠKOLSKI DOKUMENTI
POLICA OSIGURANJA CROATIA OSIGURANJE
ZAKONI I PRAVILNICI
UDŽBENICI
Web stranicu i društvene mreže su u 2023./24. uređivali: Mario Stančić, Margareta Živković, Nataša Narančić, Monika Injić, Ana Obradović i Ema Štrocinger.
profesorica kemije i biologije, učiteljica savjetnica
Predmet: Kemija, Biologija, Priroda
Diplomirala sam na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu u Zagrebu, smjer profesor kemije i biologije.
Ove školske godine predajem Kemiju u 8. a, b, c i d razredu, Biologiju u 8. a, b i d razredu i Prirodu u 6 . a, c i d razredu.
Vodim dodatnu nastavu iz kemije i biologije za učenike osmih razreda.
Voditelj sam izvan nastavne aktivnosti Mladi čuvari prirode, koji se bave uređivanjem akvarija, insektarija, terarija i planinarenjem.
U suradnji s učiteljicama Aleksandrom Oreški i Irenom Čerpinko vodim Male znanstvenike za učenike nižih razreda.
Osim toga, voditelj sam Centra izvrsnosti za kemiju Varaždinske županije i Županijskog stručnog vijeća učitelja kemije Varaždinske i Međimurske županije.
Predsjednica sam SZ podružnice – Varaždin Hrvatskog kemijskog društva.
Član sam HKD – a, HBD –a i HPD – a Dugi vrh.
Sokolarski centar
Učenici osmih i sedmih razreda posjetili su PMF u Zagrebu. Dojmovi jednog od njih!
Moja saznanja o crno-bijeloj fotografiji sa predavanja na PMF-u
Fotografija je slika kojom zabilježimo dio prošlosti ili bolje rečeno fotone koji su se odbili od neke površine u foto-osjetljivi film. Ali, moramo uzeti u obzir da se fotoni ne odbijaju svugdje jednoliko,te zbog toga je film crno-bijel. Bijela to jest svjetlija površina bolje odbija fotone nego crna koja„privlači svijetlost“ bolje od bijele. Odbijena svijetlost mora proći objektiv, iris-zaslon te zatvarač da bi došla do filma u fotoaparatu. Slika nastane tako da fotoni prođu kroz foto-osjetljivu vrpcu te ostave trag. Gdje fotona ima više biti će tamniji trag, a znamo da se više fotona odbilo od svjetlije površine pa će slika u prvom pokušaju biti u negativu. Tvar kojom je premazan film zove se srebrov bromid. To je kemijski spoj dobiven miješanjem otopina srebrova nitrata i kalijeva bromida. Kad kažemo da ovaj film ima veću rezoluciju to zapravo znači da ima puno kristalića srebrova bromida ,te da količina tih kristalića ovisi o kvaliteti slike,to jest o rezoluciji. A kada već imamo sliku u negativu zabilježenu na filmu možemo je razviti. To je postupak kojim stavimo negativ na aparat za povećavanje slika,te on projicira svijetlost kroz negativ na površinu premazanu srebrovim bromidom. Lako je zaključiti da fotoni koji će proći kroz zatamnjeni dio negativa to jest u stvarnosti svjetliju površinu biti će manje u odnosu na fotone koji su prešli svjetliji dio negativa to jest u stvarnosti tamniju površinu. Na taj smo način negativ slike pretvorili natrag u sliku kakva je u stvarnosti. Tada tu površinu premazanu srebrovim bromidom stavljamo u razvijač,kemijski spoj zvan hidrokinon koji kristale srebrova bromida pretvara u elementarno srebro na papiru. Za vrijeme razvijanja filma prostorija u kojoj radimo mora biti zamračena,te većina fotona ne smije doći do filma jer bi se mogao oštetiti. Nakon otprilike 7 sekundi mirovanja srebrov bromid, to jest već elementarno srebro u hidrokinonu, stavljamo u kiselinu da bi neutralizirala sliku,zato što je ona jaka lužina. Nakon toga stavljamo ga u vodu te na sušenje. Opisanim postupcima dobili smo crno-bijelu fotografiju.
Vedran Kocijan 7.d
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
