JELOVNIK
RASPORED SATI I SATNICA
ŠKOLSKI DOKUMENTI
POLICA OSIGURANJA CROATIA OSIGURANJE
ZAKONI I PRAVILNICI
UDŽBENICI
Web stranicu i društvene mreže su u 2023./24. uređivali: Mario Stančić, Margareta Živković, Nataša Narančić, Monika Injić, Ana Obradović i Ema Štrocinger.
Dana 27. siječnja obilježava se Dan sjećanja na žrtve holokausta.
Njemačka je nakon poraza u Prvom svjetskom ratu (1914. – 1918.) zapala u velike gospodarske i društvene probleme. Zahvatila ju je gospodarska kriza te je velik broj ljudi ostao bez posla. Upravo u tom razdoblju rasla je popularnost stranke NSDAP (Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka ili kraće Nacistička stranka). Pristaše te stranke nazvani su nacistima, a predvodio ih je Adolf Hitler.
Nacisti su obećavali izlazak iz krize i zapošljavanje, što im je donijelo veliku podršku naroda. Već 1933. godine Hitler je imenovan kancelarom, a sljedeće godine preuzeo je mjesto predsjednika. Od tog razdoblja započinje nacistička diktatura.
Zabranili su sve političke stranke, uveli cenzuru te ukinuli građanske slobode za brojne stanovnike. Progonili su manjine – ljude drugačijeg kulturnog zaleđa, vjere ili nacionalnosti, slabe ili ranjive te sve protivnike režima. Te skupine optuživali su za sve zlo koje je pogodilo Njemačku.
Najteže optužbe pale su na Židove. Njih su prilili da na odjeći nose Davidove zvijezde (inače židovski simbol) čime su se isticali među ostalim ljudima. Brojni su Židovi odvedeni u koncentracijske logore, gdje su milijuni ubijeni ili umrli od gladi i bolesti. Prema istraživanjima ubijeno je oko šest milijuna odraslih Židova te oko milijun i pol djece. Stradale su i brojne druge skupine.
Ovo sramotno poglavlje u povijesti dvadesetoga stoljeća u kojem su nacisti ubijali sve „nepodobne“ nazivamo holokaust. Na dan kada je oslobođen jedan od najgorih nacističkih logora, poljski Auschwitz, dan 27. siječnja obilježavamo kao Dan sjećanja na žrtve Holokausta i sprečavanja zločina protiv čovječnosti.