« Kolovoz 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
JUTRO
8:00-8:45 - 1. šk. sat
8:50-9:35 - 2 šk. sat
9:40-10:25 - 3 šk. sat
odmor 10:25 - 10:40
10:45-11:30 - 4. šk. sat
11:35-12:20 - 5 šk. sat
12:25-13:10 - 6. šk. sat
POSLIJEPODNE
14:00-14:45 - 1. šk. sat
14:50-15:35 - 2 šk. sat
15:40-16:25 - 3 šk. sat
odmor 16:25 - 16:40
16:45-17:30 - 4. šk. sat
17:35-18:20 - 5 šk. sat
18:25-19:10 - 6. šk. sat
Uz 150. obljetnicu rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića (17. 2. 1865. – 17. 2. 2015.)
Prigodom obilježavanja 150. obljetnice rođenja hrvatskoga pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića učenici recitatorske skupine OŠ Skalice nastupili su na stručnome skupu profesora hrvatskoga jezika u Gradskoj knjižnici Marka Marulića 17. veljače te na predavanju održanome u Matici hrvatskoj 19. veljače.
Kranjčevićeve su stihove govorili Danira Antičević, Bruna Pezzi, Katarina Jelaska, Ira Žurić, Bruno Delić i Paolo Martinović, na gitari ih je pratila Pavla Vukšić. Recital pod naslovom Čarovna zvijezda sanovne varke pripremila je mentorica Marina Čapalija.
Ira Žurić, Katarina Jelaska, Bruno Delić, Pavla Vukšić u Gradskoj knjižnici
Recital učenika Osnovne škole „Skalice“
Čarovna zvijezda sanovne varke
Bijaše pjesnik – takav ne,
Već pravi boštvu svom svećenik
I trijezan čovjek i trpljenik
Od utrobe jur majčine!
Odojio ga prijegor suh,
Odgojio ga vječni boj,
Othranio ga skrban kruh,
Napojio ga mrzli znoj...
Tek pitao je: zašto tako?
I plakao je, gorko plako,
Baš ko da nebo suze lije,
I nepogodâ cijeli red
I zamrznulih nada led,
Al spomenu se kobi svoje
I plakao je, Bože sveti,
Na papir žut mu suza kresnu,
U suzi suzna kipi misô;
Aj, svijet ti samo čita pjesmu,
Al' ne pita se čim si piso?!
(Silvije Strahimir Kranjčević)
Danira Antičević, Bruna Pezzi, Paolo Martinović, Ira Žurić u Gradskoj knjižnici
Silvije Strahimir Kranjčević, najznačajniji pjesnik hrvatskoga realizma, rodio se u Senju 17. veljače 1865. Školovanje nije dovršio zbog iznimno buntovne naravi, tako nakon prekida gimnazije kreće na školovanje u Rim gdje je trebao postati svećenikom, ali ga vrlo brzo napušta jer nije osjetio svećenički poziv. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe nakon čega odlazi raditi u Bosnu i Hercegovinu budući da se u Hrvatskoj nije mogao zaposliti.
Umro je 29. listopada 1908. u Sarajevu.
Objavio je zbirke poezije „Bugarkinje”, „Izabrane pjesme”, „Trzaji” i “Pjesme”.
Srećko Listeš, viši savjetnik za Hrvatski jezik