Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske 2008. iznosi 51,8%, a muškaraca 48,2% te je takav omjer u većini županija, a najveći je u Gradu Zagrebu, gdje je udio ženskog stanovništva 53,5%. Udio mladog stanovništva, točnije onih od 0 do 19 godina, u ukupnom stanovništvu na razini države kontinuirano opada i u 2008. iznosi 21,34%. Navedeni udio najveći je u Požeško - slavonskoj županiji, 24,4%, a najmanji je u Primorsko-goranskoj županiji, 17,4%. Stanovništva starog 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo najviše ima u Ličko- -senjskoj županiji (23,5%). Za razliku od 2007., kad je taj udio bio manji od 16% u samo dvije županije (Zagrebačka i Međimurska), u 2008. bilježi se i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

U 2008. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosi 41,0 godina. Nerazmjer dobno-spolne strukture stanovništva očit je i u prosječnoj starosti stanovništva. Tako za muškarce iznosi 39,2 godine, a za žene 42,6 godina starosti. Proces starenja stanovništva ima uzlaznu tendenciju te se indeks starenja stanovništva u odnosu na prethodnu godinu povećao za 2,1 i iznosi 105,2%.

Što se pak tiče podataka o prirodnom kretanju stanovništva, u 2008. je ukupno rođeno
43 929 djece, i to 43 753 živorođene i 176 mrtvorođene. Od ukupnog broja živorođenih 51,4% je muške, a 48,6% ženske djece. Stopa nataliteta, odnosno broj živorođenih na tisuću stanovnika, u 2008. iznosila je 9,9.

U 2008. umrla je 52 151 osoba, odnosno 50,3% muškaraca i 49,7% žena, što je za 0,4% manje nego prethodne godine. Stopa mortaliteta, odnosno broj umrlih na tisuću stanovnika, iznosila je iste godine 11,8. Muškarci su u prosjeku umirali sa 69,7 godina, a žene sa 77,6 godina. U 2008., kao i prijašnjih godina, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava, 43,5% muškaraca i 57,2% žena, te zloćudnih tumora, 29,4% muškaraca i 21,4% žena.

U 2008. umrlo je 195 dojenčadi, od toga 32,8% u prvom danu života. U prvom tjednu života umrlo je 61,0% dojenčadi. Promatrajući smrtnost dojenčadi kroz dulje razdoblje, uočava se znatan pad. Naime, stopa umrle dojenčadi, preciznije broj umrle dojenčadi na tisuću živorođenih, davne 1968. iznosila je 41,1, u 1988. iznosila je 13,1, a u 2008. iznosila je 4,5.

Stopa prirodnog prirasta u 2008. bila je negativna i iznosila je -1,9, dok je vitalni indeks, odnosno, omjer broja živorođene djece na sto umrlih osoba, iznosio 83,9.